Ispravnom strategijom prema snažnim gospodarstvima Hrvatska bi mogla profitirati od rasta njihova izvoza u regije koje su hrvatskim poduzećima teško osvojive.
Prema udjelu izvoza u Njemačku Hrvatska je na dnu ljestvice. Kad bismo ga podignuli s 1,7 posto na bar pet posto BDP-a, to bi donijelo dodatne dvije-tri milijarde dolara izvoza i desetke tisuća novih radnih mjesta – u Hrvatskoj.
Gospodarstvo Njemačke dobiva bitku s krizom i bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u posljednju 21 godinu. Objavljen je podatak da je ondje raspoloživo otprilike milijun radnih mjesta, od kojih Nijemci nama, Bugarima i Rumunjima nude 150-tisuća. Zbog naše velike nezaposlenosti to je na prvi pogled dobra vijest. Međutim, mnogo veću korist Hrvatska bi imala ako bi se njemačka potreba za radom naših radnika zadovoljila zapošljavanjem tih ljudi u Hrvatskoj. Kako? The Economist je nedavno analizirao razinu izvoza 12 istočnoeuropskih zemalja u Njemačku, iskazanu kao udjel tog izvoza u BDP-u svake zemlje. Rezultati su vrlo zanimljivi i indikativni za nas. Češka je na vrhu ljestvice. Njezin je izvoz u Njemačku fascinantnih 18,2 posto češkog BDP-a. Iznad 10 posto još su Mađarska (15,4 posto) i Slovačka (13,3 posto).
Prevelika ovisnost o izvozu u jednu zemlju teoretski je rizik za izvozniku, ali imajući na umu da je Njemačka druga najveća izvoznica u svijetu, izvoz u nju zapravo je prozor u svijet jer velik dio njemačkog uvoza iz tih zemalja proizvodi ili dijelovi koji se ugrađuju u završne izvozne proizvode njemačkih poduzeća. U mnogim slučajevima to su proizvodi iz pogona u koje su uložili upravo njemački ulagači iz autoindustrije, energetike i drugih industrija.
Iako oduvijek imamo vrlo dobre političke odnose s Njemačkom, do sada ih nismo uspjeli kapitalizirati, zbog čega je Hrvatska na dnu ljestvice s udjelom izvoza u tu zemlju od samo 1,7 posto našeg BDP-a. Mnogo je razloga za to: od dosadašnje dezorijentiranosti strateških gospodarskih ciljeva, opstrukcije ozbiljnih ‘greenfield’-ulagača do slabe poslovne umreženosti naših poduzetnika. Možemo li započetim uklanjanjem birokratskih zapreka za ulagače, olakšicama poduzetnicima i na krilima ulaska u EU ciljati na to da uskoro dosegnemo zlatnu sredinu ljestvice s udjelom izvoza u Njemačku od bar pet posto BDP-a? To bi donijelo dodatne dvije-tri milijarde dolara izvoza i desetke tisuća novih radnih mjesta – u Hrvatskoj. Njemački poslodavci cijene naše radnike i stručnjake. Hrvatska im nije egzotična, geografski smo blizu, primjenjujemo uglavnom jednake standarde. Imamo neke preduvijete i prostor za napredak. Postignuća drugih istočnoeuropskih gospodarstava pokazuju da im je oslanjanje na izvozno orijentiranu njemačku ekonomiju pomoglo ublažiti mnoge slabosti.
