Ministarstvo pravosuđa nije moglo pričekati da se Zakon o upravnim sporovima počne doista primjenjivati, nego već sad predlaže ubrzane izmjene prema kojima bi izvršna vlast mogla lakše zastrašivati i izložiti pritisku suce pojedince nego vijeća sastavljena od tri suca.
Na sjednici svih sudaca Visokog upravnog suda 20. ožujka 2012. nije prihvaćen prijedlog teksta izmjena Zakona o upravnim sporovima. Od 1. siječnja trebali su početi raditi prvostupanjski upravni sudovi, no nije imenovano dovoljno sudaca pa se predloženim izmjenama zakona predlaže da u svim upravnim sporovima, neovisno o njihovoj složenosti i vrijednosti, umjesto vijeća od tri suca odlučuju suci pojedinci.
U obrazloženju prijedloga izmjena zakona koji se još nije počeo primjenjivati Ministarstvo pravosuđa kao predlagatelj izmjena upozorava na to da u parničnim postupcima na građanskim sudovima, u pravilu, odlučuju suci pojedinci bez obzira na vrijednost i složenost predmeta. To je načelno točno, no podvala je u tome što se prema Zakonu o parničnim postupcima odlučuje o privatnim sporovima, a upravni sudovi trebali bi biti jedina kontrola zakonitosti postupanja državne uprave (sudska zaštita građana od državnog nasilja i nezakonitih postupaka policije, poreznika, carinika, raznih inspekcija, službi za graditeljstvo itd).
Zakon koji bi Ministarstvo pravosuđa, tobože radi štednje, mijenjalo ‘po hitnom postupku’ napisan je u sklopu međunarodnog projekta reforme upravnog sudovanja. Tim je zakonskim tekstom i hrvatskim građanima u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima omogućen pristup sudu i u sporovima protiv države (ukinuto je odlučivanje u samo jednom stupnju na tajnim sudenjima, na kojima građani nisu mogli prisustvovati, postavljati pitanja, predlagati svjedoke, iznositi dokaze u svoju korist itd).
