O poslovnoj izvrsnosti govore razni pokazatelji, mjerenja, certifikati ISO, standardi za sustav upravljanja kvalitetom te dodijeljena priznanja i nagrade za kvalitetno poslovanje. Od 2005. postoji ideja za uvođenje hrvatske nagrade za poslovnu izvrsnost, koja još nije zaživjela. Među ostalim, ciljevi bi joj bili poticanje prenošenja znanja i vještina između domaćih i inozemnih organizacija u njima, podizanje razine inovacija i razvoja proizvoda te povećanje doprinosa poduzetnika BDP-u. Dr. sc. Jasmina Samardžija, predavačica na Visokoj poslovnoj školi Libertas, provodila je istraživanja o poslovnoj izvrsnosti i kaže da su kriteriji za tu nagradu osposobljavatelji koji pokrivaju ono što organizacija čini, a kriteriji za rezultate ono što organizacija postiže; izvršni se rezultati, koji se odnose na performanse, klijente, zaposlenike i društvo, postižu pak provedbom politike i strategije vodstva.
Rezultati prvog istraživanja o poslovnoj izvrsnosti koje je 2007. proveo Filip Fadić pokazali su da hrvatske organizacije poslovanje ne temelje dovoljno na poslovnoj izvrsnosti kao konceptu upravljanja, što upozorava na velik raskorak između hrvatske i europske te svjetske gospodarske prakse. Drugo je istraživanje 2009. provela dr. sc. Samardžija. Rezultati istraživanja potvrđuju da i tvrtke koje nemaju certifikat ISO 9001:2008 radije surađuju s onima koje ga imaju. Hrvatske tvrtke ne znaju za model poslovne izvrsnosti EFQM ni za njegove moguće pozitivne učinke, stoga ga primjenjuju selektivno.
Tvrtke koje su certificirane prema standardu ISO 9001 znaju više o EFQM-u. Također je dokazana veza između certificiranosti tvrtke prema ISO-u 9001 i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita – zaključuje Samardžija. Rezultati europskog modela poslovne izvrsnosti, navodi Samardžija, pokazuju da izvrsnost nije privilegij samo velikih ili profitnih organizacija nego da primjenjivanje načela poslovne izvrsnosti može unaprijediti i poslovanje neprofitnih i malih organizacija. Model EFQM organizacijama omogućuje da se koriste zajedničkim menadžerskim jezikom i sredstvima, podupirući i dijeleći dobru praksu diljem Europe.
Više od 25 zemalja u Europi koristi se tim modelom u sklopu nacionalne nagrade za izvrsnost, promičući tako kulturu izvrsnosti – kaže Samardžija. Glavni je čimbenik poslovne izvrsnosti ekonomsko uspješnost. I mnogo ostalih čimbenika na području korporativnog upravljanja i ekološke prihvatljivosti mjeri se uglavnom zadovoljstvom svih sudionika u poslovnom procesu. Mjereći zadovoljstvo kupaca, dobavljača, zaposlenika, članova uže i šire društvene zajednice, dobiva se prilično realna slika poslovne izvrsnosti – smatra Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatskog udruženje menadžera i poduzetnika.
Ferdelji naglašava važnost vremenske dimenzije, koju se ne može mjeriti i koja se mora procijeniti, jer je ostvarenje dugoročnih strateških ciljeva jedan od najvažnijih elemenata poslovanja bez kojeg nema poslovne izvrsnosti. Nažalost, mnogi poslovni subjekti uređeni su tako da prioritet imaju kratkoročni ili srednjoročni ciljevi. Zanemarivanje dugoročnih ciljeva nakon nekog vremena može prouzročiti pad poslovne izvrsnosti, čak i katastrofalne posljedice za poslovni subjekt – zaključuje Ferdelji.