Ne možete alatima 19. stoljeća rješavati probleme 22. stoljeća

Je li to primjenjivo i na makroekonomiju? – Ne možete alatima 19. stoljeća rješavati probleme 22. stoljeća. Namjerno kažem 22. stoljeća jer nam treba alat za rješavanje budućih problema. Jedan od praktičnih primjera kojim to mogu dočarati jest primjena analize socijalnih mreža u rješavanju spirale unutarnjega duga javnih i pravnih subjekata u Hrvatskoj kao generatora nelikvidnosti. Kad bi se ta metoda primijenila vidjelo bi se da mreža nelikvidnosti u Hrvatskoj, odnosno distribucija nelikvidnih pravnih osoba slijedi ‘scale-free’, odnosno nerazmjernu razdiobu i zakon potencije; da je mreža nelikvidnih pravnih osoba složena i sa specifičnim značajkama rasta, preferencijskog vezivanja i podobnosti; da postoje hubovi odnosno koncentratori nelikvidnosti i dr. Na temelju navedenog može se predvidjeti ali i ograničiti kaskadni učinak nelikvidnosti. Ako funkcioniramo mrežno, gdje su onda metode koje funkcioniraju na mrežama odnosno mrežna metrika?

Što podrazumijevate pod mrežnim funkcioniranjem? – Metode analize mreža ne primjenjuju se u ekonomiji, a stvar se odvijaju upravo mrežno. Mrežna metrika ima više od dvadesetak pokazatelja. Evo primjera: ako tri osobe imaju svaka po 1000 kontakata, a ja svega tri kontakta, tada sam relativno beznačajan u tradicionalnom poimanju. Ali ako sam povezan s tom trojicom postajem vrlo bitan, tzv. ‘eigen’ vektor u mrežnoj metriči. Na primjeru nelikvidnosti nerazmjerna mreža ima dvije osobine: vrlo je otporna na slučajne napade i vrlo ranjiva na precizne napade. Ako znate što targetirate ta će se mreža raspasti.

Kriza je utjecala na broj ljudi koje tvrtke šalju na edukaciju. Koliko je teško privući studente u takvoj situaciji? – Da sam poslodavac koji šalje svoje djelatnike na skupu edukaciju sigurno bih se zaštitio i mislim da tu ne bi bilo ništa loše. Istina, u trenucima krize postoji problem s edukacijom, ali ono što Visoko učilište Effectus zaista razlikuje od svih drugih jest inzistiranje na kvaliteti. Primjer koji to dokazuje, a ne znam da je ijedno privatno učilište u Hrvatskoj to uvelo, jest da se u sklopu obrane završnoga i diplomskog ispita provjerava i znanje iz ključnih predmeta. Na taj se način ne može dogoditi da student završi studij, a ne zna ključne stvari. To je dodatni napor za studente, ali su oni…