Pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić rekao je da će prema novom zakonu razdoblje ‘čišćenja’, odnosno konsolidacije dužnika, biti pet godina, nakon čega će mu se otpisati dugovi.
Dugoočekivani Zakon o osobnom bankrotu iliti po novom Zakon o stečaju potrošača, koji bi trebao regulirati stečaj fizičkih osoba, mogao bi uskoro ipak ugledati svjetlo dana. To nam je potvrdio pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić, koji je ujedno voditelj radne skupine za izradu nacrta prijedloga spomenutog zakona u Ministarstvu pravosuđa. Prijedlog zakona bit će izrađen u skladu s polaznim osnovama za uvođenje instituta osobnog bankrota koje je u siječnju 2011. donijela bivša vlada, i to u sklopu mjera za gospodarski oporavak. Bilić je objasnio da se odustalo od termina osobnog bankrota jer je i pravna osoba ‘osoba’ te bi taj termin obuhvaćao i stečaj pravnih osoba, a ne samo fizičkih.
Iako je prvotno najavljujano da će se rješenja tražiti u modelima osobnog stečaja Njemačke, Belgije, Francuske i Slovenije, Bilić nam je rekao da su sada izbor suzili na slovenska i belgijska rješenja.
- Njihovi modeli najbolje se mogu primijeniti u hrvatskim prilikama. Razdoblje ‘čišćenja’ odnosno konsolidacije dužnika bit će pet godina, nakon čega će mu se otpisati dugovi – rekao je te dodao kako nema razloga da netko bude vječni dužnik. No i nakon otpisa dugova vjerojatno će i dalje biti na crnoj listi HROK-a, iako je taj Registar obveza po kreditima koji su osnovale banke, prema Bilićevu mišljenju, ‘polulegalna stvar’.
Prije stečaja ili ‘novog početka’, jer cilj je zakona razvoj sustava u kojem će građani moći reprogramirati dugove, dužnik će morati proći edukaciju, pohađati savjetovalište za prezadužene, a ponovno će se uvesti i institut prisilne nagodbe. I dok nam Bilić otkriva kako mu je minister financija Slavko Linić rekao da taj zakon treba brzo donijeti, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević nije uvjeren da ima dovoljno političke volje za donošenje zakona koji bi olakšao učinke gospodarske krize na financije brojnih hrvatskih građana. Naime, HUS zagovara donošenje tog zakona još od 2008., a imaju i svog predstavnika u radnoj skupini.
