Licev model

Zabrana isplate plaća bez uplate doprinosa odgađa se za 1. svibnja. Porezna uprava bankama će mjesečno dostavljati popis neplatiša doprinosa. Bankari će provjeravati jesu li poslodavci s crne liste predali i naloge za plaćanje doprinosa, ali neće kontrolirati iznose na njima. Fina će odmah idući dan vraćati ažurirane podatke Poreznoj upravi.

Od 1. svibnja na udaru svaki deseti poslodavac jer radnicima isplaćuje plaće bez doprinosa. Nakon žestokih prvih reakcija nevoljko pristaju na dodatan nadzor nad isplatom doprinosa. Ništa se ne mijenja onima koji uredno plaćaju, ostali će opet nalaziti načine da to izbjegnu.

Žasnuti prijedlogom ministra Slavka Linića da nadziru isplatu doprinosa, bankari su se dijeli na sve četiri ne bi li obranili tezu da je to tehnički nemoguće. Nepuna dva mjeseca poslije Vlada donosi Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa. I to uz pristanak bankara, koji su, doduše, dali nevoljko.

Lider je, naime, u posjedu Prijedloga uredbe (koji već čeka da ga Vlada stavi na dnevni red) iz kojeg je vidljivo nekoliko izmjena, među ostalim i ona o primjeni, koja se odgaja za mjesec dana – od 1. svibnja. Ključno je da će se na temelju izvještavanja banaka na kraju mjeseca moći utvrditi jesu li uplaćeni doprinosi i koliki iznosi. Ako nisu uplaćeni, poslodavac će staviti na crnu listu ili ga blokirati. Dodana je i odredba da banka može poduzećima s crne liste uskratiti pravo korištenja nekim kanalima, primjerice isplatu plaća internetom, jer takav se način isplate ne može kontrolirati.

Što o novoj uredbi i njezinoj učinkovitosti misle porezni stručnjaci? Marija Zuber, savjetnica u časopisu Računovodstvo i financije, kaže da je to palijativno, vatrogasno rješenje kojim se problem pokušava ublažiti. U sustav kontrole plaćanja doprinosa uvode se novi subjekti, poslovne banke i Fina, pri čemu Fina ima zadaću isključivo prikupljanja i razmjene podataka. Kontrola bi se provodila: Porezna uprava bankama dostavlja podatke o poslodavcima koji nisu uplatili doprinose za prijašnji mjesec; prije preuzimanja naloga za isplatu neto plaće banka treba provjeriti je li taj poslodavac na crnoj listi Porezne uprave; ako je riječ o poslodavcu s popisa Porezne uprave, banka mora provjeriti jesu li uz naloge za isplatu neto plaće predani i nalozi za plaćanje doprinosa – ali ne kontrolira iznos na nalozima (!); ako nalozi za doprinose nisu predani ili se ne mogu provesti (nema dovoljno novca na računu), banka mora odbiti provedbu naloga za isplatu neto plaće.

Banke su dužne svaki dan izvještavati Finu o provedenim i odbijenim nalozima za isplatu neto plaće; Fina već idući dan Poreznoj upravi dostavlja sistematizirane i ujedinjene podatke i na temelju prikupljenih informacija Porezna uprava provodi mjere osiguranja naplate doprinosa.

Lako je uočiti da se taj model kontrole zasniva na formalnom nadzoru koji će provoditi poslovne banke. Banka je dužna provjeriti jesu li predani nalozi za plaćanje doprinosa, ali ne kontrolira iznos iskazan na naložima. No da bi banke mogle kontrolirati naloge za isplatu neto plaće, uvode se nove obveze poslodavcima. Poslodavce koji neredovito uplaćuju doprinose, a imaju račune u više banaka, obvezuje se da naloze za plaćanje doprinosa i naloze za isplatu neto plaće predaju u istu poslovnu banku. Uvode se i nove oznake na nalozima za isplatu plaće koje će morati ispuniti svi poslodavci, neovisno o tome jesu li ili nisu na popisu neurednih platiliša doprinosa. Na nalozima će trebati označiti za koji se mjesec isplaćuje plaća, godina na koju se odnosi isplata, OIB poslodavca te šifre kojima se opisuje isplata plaće. Predviđene su i dopunske oznake za poslodavce koji ne predaju naloge za mirovinski doprinos za drugi stup i/ili naloge za doprinose na plaću jer nemaju nijednog radnika u drugom stupu i/ili se za sve radnike koriste oslobodjenjem od obveze plaćanja doprinosa na plaću – objašnjava Zuber.

No blic-anakta među poduzetnicima pokazala je da su nove obveze mrske bankarima nego njima. Primjerice, Želimir Bodiroga, direktor građevinske tvrtke BBR Adrij, kaže da mu ništa nije teško otako se provodi Zakon o plaćanju. Uostalom, poslodavac koji ne plaća svoje radnike ili je loš menadžer, zbog čega mora odstupiti, ili čini kaznuo djelo, zbog čega treba odgovarati.

Nisam, međutim, siguran da će se ista promijeniti jer Zakon o isplati plaća postoji od 2008., ali tko ga primjenjuje? I što s poduzećima koja plaće ne isplaćuju dva, tri ili više mjeseci? Problem je i u neujednačenim kriterijima financijske i inspekcije rada – tvrdi Bodiroga.

Mali poduzetnik koji se nije želio ‘potpisati’ kaže da ključni problem nije u isplati doprinosa za prijavljene iznose plaća, nego u previsokim poreznim opterećenjima, zbog čega mnogo poduzetnika postaje u sivoj zoni.

Uz isplatu plaća i dalje će uredno plaćati doprinose za svojih 12 zaposlenika, bez obzira na komplikiraniji knjigovodstveni postupak. Ali ta uredba neće ništa promijeniti u tome da samo dio plaća ‘legalno’ prijavljujem, a ostatak isplaćujem na ruke, jer jedino tako mogu preživjeti – priznaje nam taj poduzetnik.

Neslužbeno, i bankari priznaju da je cijela priča suvišna, da je nepotreban teret, ali mnogo veći poslodavcima nego bankama, jer svima koji isplaćuju plaće (poduzeća, obrtnici i građani koji nekog zapošljavaju) komplicira život.

Primjerice, polje ‘poziv na broj’ na nalozima više neće moći sadržavati broj tekutog računa za zbirne naloge, što je još jedna stvar koja otežava život, možda i povećava troškove poslodavcima. Bankari procjenjuju da će manje od deset posto poslodavaca biti na crnoj listi, ali zbog njih se dodatno opterećuje 90 posto urednih plaća. Zuber kaže da se opet, po tko zna koji put, uvode rješenja kojima se svim poslodavcima nameću novi administrativni troškovi.

Uvođenje novih oznaka i šifri na nalozima za plaćanje traži zahvat u računalne programe za obračun plaća i iziskuje dodatne rashode. Pitanje je čemu služe obrazac ID, koji ima snagu ovršne isprave, obrazac R-Sm i druga izvješća koja su poslodavci obvezni dostaviti državnim institucijama i na temelju kojih se prema vrijednim propisima može provesti prilagodba naplate doprinosa i prekršajno kazniti poslodavac – pita Zuber, dodajući da će rezultati i toga novog kontrolnog koncepta ovisiti o dosljednosti svih subjekata koji sudjeluju u kontroli. Poslodavci s popisa Porezne uprave više će nego dosad isplaćivati plaće u gotovini, što je dopušteno ako im žiroračun nije blokirani, ili će predavati naloge za uplatu doprinosa s neznatnim iznosima. Upitno je koliko je porezni nadzor spreman reagirati na te pojave. I dosadašnji nadzorni mehanizam mogao je biti učinkovit da su Porezna uprava i druge državne institucije reagirale žurno i da nisu tolerirale višegodišnje neplaćanje doprinosa. Nova će uredba, vjerojatno, samo potvrditi stari trend: uvijek iznova smišljamo zakone i propise samo zato što država nije u stanju nikoga natjerati da poštuje one koji su na snazi.

I uplata jedne kune duga omogućit će isplatu plaća. Porezni stručnjaci uvjeravaju da će biti dovoljno da prođe koji mjesec pa da poslodavci ‘proluku’ kako je dovoljno predati nalog ispunjen na koju kunu i sve prozali. I bankari uvjeravaju kako uredba neće spriječiti da se isplata plaće bez doprinosa, primjerice može se upisati pogrešan poziv na broj ili šifra, uplatiti samo jedna kuna, isplati gotovina. To priču opet vraća Poreznoj upravi jer samo ona može prilagoditi naplatu doprinosa. A to, kažu poznavatelji, može i na početku priče, u prvom koraku, dok bude sastavljala popis poslodavaca koji nisu platili doprinose. Neuređene plaća nova uredba neće obeshrabriti u kršenju propisa. Više trebaju strahovati uredni poslodavci jer se i njima, ni krivima ni dužinama, kompliciraju i (poskupljaju) administrativni postupci za isplatu plaća.