Trend uporabe vlastitih uređaja na poslu može biti sigurnosna zamka

Čini se izvrsnim: zaposlenici su zadovoljni jer i na poslu rabe e-spravice koje su sami izabrali, a tvrtka štedi na opremi. No otvoreni mobilni operativni sustavi, na koje se može slagati bezbroj aplikacija, sigurnosna su prijetnja.

Davno, prije industrijske revolucije, radnici su, da bi mogli obavljati posao, na radna mjesta morali nositi svoj alat. Onaj tko ga nije imao nije mogao raditi. Tu je praksu davno pregazio civilizacijski napredak, međutim, u vrijeme opće potrošačke tehnologizacije oblikovao se nov trend: zaposlenici žele ponovno na posao nositi svoj ‘alat’, od računala, pametnih telefona do tableta, sve visokotehničke elektroničke stvar-čice koje su odabrali sami, prema svom smislu za funkcionalnost i estetiku. Ta se nova praksa naziva ‘bring your own device’ (BYOD), odnosno ‘uporaba vlastitih uređaja na poslu’. Sve je popularnija zbog dva jednostavna razloga: usrećuje zaposlenike i usput, tvrde mnogi analitičari, mnogo štedi. Procter&Gamble, Kraft, mnoge organizacije, tvrtke, pa i škole u SAD-u i Njemačkoj provode tu praksu. IT tvrtke poput Hewlett-Packarda i Applea pak potiču korisnike da se sve više koriste privatnim tabletima i prijenosnicima u poslovne svrhe.

Riječ je o trendu koji je dobio krila posljednje dvije godine, otkako je procijenjala prodaja pametnih telefona i tableta te se raširila praksa mobilnog poslovanja. Svoje pomno odabrane uređaje na koje su instalirali sve najdraže aplikacije i uključili sve svoje profile s društvenih mreža zaposlenici žele rabiti stalno, ne žele se za radnog vremena prebacivati na neki siv, manje privlačan uređaj koji je odabrao netko drugi.

U mladim, tehnološki naprednim zaposlenicima politika BYOD-a našla je žestoke zagovornike. Naime, oni u tvrtke sve češće ‘švercaju’ svoje telefone i druge uređaje, USB-memorije, MP3-playere te svoje radno okružje pošto-poto nastoje prilagoditi svojoj osobnosti i potrebama te elektroničkoj pošti pristupati sa svog iPhonea ili Androida. Sve više radnika čak ni ‘radno vrijeme’ ne shvaća preoblikno, stapa poslovno i privatno vrijeme te bi radnje ostalo bez povišice nego bez pristupa Facebooku (što je čak potvrdilo istraživanje). Čini se, dakle, da opiranje novim poslovnim običajima uistinu nema smisla. Prošle godine to je potvrdila analitička kuća Gartner koja kaže da će u iduće dvije godine 90 posto organizacija osiguravati korporativni softver na osobnim uređajima. Njezino istraživanje u SAD-u otkrilo je da 74 posto CIO-a (članova uprava zaduženih za IT) već dopušta zaposlenicima da rabe svoje uređaje. Štoviše, čak se jedan od deset zaposlenih već koristi svojim računalom kao primarnim radnim uređajem i čak 50 posto upotrebljava uređaje za obavljanje radnih zadataka. Osnovni je argument koji ponavljaju zagovornici te politike, naravno, ušteta. Gartner kaže da bi se uštedjelo od devet do 40 posto u odnosu na tradicionalnu nabavu uredske opreme.

Naime, tvrtke bi troškove koje su obično imale za kupnju računala prema politici BYOD-a dijelile sa zaposlenicima, koji bi više volje uložili u uređaj koji su sami odabrali i koji mogu rabiti u privatne i poslovne svrhe. Troškovi se tako restrukturiraju: zaposlenici preuzimaju veći dio troška hardvera, a tvrtki…