Home / Tvrtke i tržišta / U bankarskom sektoru smanjit će se raspon usluga

U bankarskom sektoru smanjit će se raspon usluga

Kako biste opisali svoj posao, što obuhvaća posao trgovca opcijama deviznog tržišta (forex, FX)? Obuhvaća prodavanje i kupovanje opcija i strukturiranih proizvoda od klijenata i na interbankarskom tržištu. Glavni zadatak mog posla jest imunizirati portfelj hedžiranjem. Zapravo, rizici se dijele na raščlanjene primarne faktore, primjerice ‘spot’, ‘volatility’, kamatne stope itd. Analiziraju se svi linearni i nelinearni rizici u odnosu na primarne faktore i nastoji se imunizirati maksimum rizika koristeći se upravo tim primarnim faktorima. Naravno, sve je to dinamično, a ne statično, što znači da se ponavlja cijeli ‘život’ opcije, ne samo u danu trgovanja njome. Najviše radim sa strukturiranim proizvodima vezanim uz USD/JPY ili AUD/JPY, koji proizlaze iz Japana, s Dalekog istoka. Vrlo su popularni kao podizaci pri nosa jer su kamatne stope na JPY-ju vrlo niske. Važno je naglasiti da ukupan promet forexom i njegovim derivativima teče OTC-om (engl. over-the-counter, preko pulta, nap. a.), ne na burzama.

Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u financijskom sektoru? Čini se da ni bankama ne ide najbolje i da su pod sve većim regulatornim pritiskom? Financijski sektor sad je u tranziciji, banke još rješavaju probleme sa svojim portfeljima nastalima prije krize. Regulatorni pritisak i nova pravila, primjerice Basel III itd., izazvat će kontrakciju usluga u bankarskom sektoru. Danas svjedočimo tomu da neke banke uklidaju određene sektore. Dakle, u bliskoj se budućnosti očekuje da samo nekoliko velikih banaka pruža cijeli spektar usluga, manje će se morati specijalizirati za određena područja.

Vaše stajalište o bankarskim bonusima, tema je ponovno aktualna. Bonusa kao sustava nagrađivanja uspješnosti uvijek će biti u svim industrijama, ne samo u financijskoj, dok god bude slobodnog tržišta. U bankarskom sektoru danas smo svjedočili polagane kompresije bonusa, pogotovo vrlo velikih.

Treba li uvesti porez na financijske transakcije i zašto? Prijedlog poreza na financijske transakcije još nije precizno definiran. Npr. kako možete definirati porez na dionice od 0,1 posto, a porez na derivative od 0,01 posto ako se dionica uvijek predstavlja kao opcija opoziva (engl. call option) s vrlo niskim ‘strikeom’? Takav porez pogoršao bi likvidnost na financijskim tržištima.

Europa tone u novu recesiju. Što predvidate globalnoj ekonomiji ove godine i što očekujete za svoj sektor, posebice za tržište derivativa? Svjedočimo dobrom poslu ECB-a. Posljednja je mjera u nizu trogodišnji program likvidnosti – LTRO, operacija dugoročnog reprograma – koji implicitno ‘upumpava’ veliku likvidnost u financijski sustav. Takve mjere trebale bi spriječiti produbljivanje recesije u Europi. Ove godine neće biti većih potresa u globalnoj ekonomiji. Sektora derivativa uvijek će biti, pitanje je samo koliki će se postotak OTC-derivativa morati prebaciti na organizirane burze. Derivativi nisu zločudni sami po sebi, oni omogućavaju lako prenošenje i disperziju različitih rizika.

Bili ste u epicentru potresa, radili ste do 2008. u propalom Lehman Brothersu, i to upravo u ‘najproblematičnijem’ odjelu, onom koji se bavio razvojem derivativa, odnosno njihovih cjenovnih modela. Što kažete na optužbe i stigmu koju imate kao njihov zaposlenik, ali i kreator proskribiranih kompleksnih financijskih proizvoda? Ne bih rekao da Lehmanovi zaposlenici nose stigmu ili optužbu. Sve su banke radile jednake stvari kao Lehman. Za rad ondje i tvrtku uvijek će me vezati lijepe uspomene. Najproblematičniji odjel bio je takozvani ‘real estate portfolio’, koji se nije mogao imunizirati na rizike.

Mnogi najodgovornijima za kolaps 2008. smatraju upravo matematičare u odjelima za derivative. S obzirom na to da se čini kako je matematika postala srce financijskog sektora, mislite li da su matematičari prikladni stručnjaci za rad u tom sektoru, da je dobro kad matematika prestane biti alat ekonomije i postaje njezina inspiracija? Ne bih se složio s tom tvrdnjom. Naime, matematika i matematičari postajali su tijekom godina sve važniji u financijskom sektoru upravo zbog derivativa. Trenutačno su u mom odjelu svi zaposlenici ili matematičari ili fizičari. Izračunavanje cijena i analiziranje nelinearnih rizika u derivativima zahtijeva poznavanje više različitih grana matematike. Matematika će uvijek ostati alat ekonomije, a ne njezina inspiracija. Svako toliko, ipak, ima ljudi koji misle da, ako imaju model i ‘payoff’, mogu trgovati i određivati cijenu svime i svačime. Nasreću, sad su u bankama dobro definirani mehanizmi koji sprečavaju takvo ponašanje.

Tko je ili što, prema vašemu mišljenju, glavni krivac za krizu? To se ne može precizno reći. Činjenice tvrde da se potkrav 2007. počeo ispuhivati nekretninski balon u SAD-u i drugim državama. Da se prisjetimo, nakon 11. rujna 2001. FED je vrlo dugo držao vrlo nisku kamatnu stopu. To je pokrenulo lanac ‘lakog’ dobivanja kredita, što je bio glavni generator velikog porasta cijena nekretnina. Bilo je samo pitanje vremena dokad će takav rast biti održiv. Znači, ‘kriza’ je počela ispuhivanjem nekretninskog balona. Moglo bi se reći da je to ekonomski ciklus. Posljedica je bila da banke zbog straha više nisu pozajmljivale novac jedna drugoj i zatvarale su kreditne linije svima u koje su imalo sumnjale. Nakon toga pokrenula se lavina i s financijskih tržišta kriza se prelila na realnu ekonomiju. U tim trenucima vlade i središnje banke postupile su ispravno, ulijevanjem dotad nezamislivih količina novca u sustav, ali ne realnog novca, nego jamstvima i relaksiranjem kvalitete kolaterala.

Je li Lehman zaslužio propast ili je bio žrtveni jarac? Lehman nije zaslužio propast jer se ni po čemu nije razlikovao od drugih vodećih svjetskih investicijskih banaka. Složio bih se svakako s tvrdnjom da je bio žrtveni jarac. Samo dan nakon proglasanja bankrota vlade i središnje banke diljem svijeta shvatile su da bi, ako se ne spase posrnuti divovi, mogao doći kraj kapitalizma kakav sad poznajemo.

Možete li načelno objasniti što su derivative i kako funkcioniraju? Derivativi su sekundarni financijski instrumenti čija vrijednost linearno ili nelinearno ovisi o primarnom instrumentu. Primarni je instrument dinica, indeks, kamatna stopa ili tečaj. Najjednostavniji je derivativ opcija opoziva ili prodaje (engl. call or put option). Recimo da je vaša tvrtka izvoznica u SAD, da živite u eurozoni, u kojoj sve račune plaćate u eurima, i da se želite zaštititi i fiksirati tečaj eura prema dolaru jednu godinu jer smatrate da će za godinu euro ojačati. Možete se zaštititi kupnjom ‘call’-opcije na euro. Banka će vam prodati tu opciju po nekoj cijeni i odmah pokriti svoje rizike koji nastanu zbog toga. Tako ste vi efektivno prebacili rizik na banku. To je najjednostavniji primjer uporabe financijskih derivativa. Znači, načelno, derivativi su vrlo učinkovit način brzog prijenosa rizika između dva ili više aktera.

Služete li se s tvrdnjama mnogih da je financijski sektor velika kockarnica koja ulaže nepostojeći novac? Kad je riječ o bankama, to je netočna tvrdnja. Glavni je razlog njihova postojanja servis, od najjednostavnijeg davanja kredita i čuvanja depozita do omogućavanja klijentima da se koriste derivativima u smislu hedžiranja i njihove uporabe radi povećanja prinosa na ulaganja. Postoje, odnosno postojali su, odjeli investicijskih banaka koji su ulagali bankin novac izravno, bio je to tzv. proprietarni trading, ali to nikad nije bila glavna aktivnost. Na tu temu može se reći jedino to da derivativima možete dobivati ili gubiti na polugu, tj. možete izgubiti više od uloženog kapitala.

Kako investirati u turbulentnim vremenima, možete li dati mali savjet ususret konferenciji? Oprezno optimistično.