koje, prema Eurostatovim podacima, imaju samo 15 i 17 posto praznih vozila po kilometru. Osim operativne neučinkovitosti velik udio praznih kilometara može se pripisati dvama tržištem definiranim ograničenjima: nemogućnosti obavljanja kabotaže u zemljama EU i ograničenu broju CEMT-ovih dozvola.
Zbog toga što se ne može obavljati kabotaža, hrvatska vozila ne mogu prihvaćati teret koji se utovaruje i istovremeno unutar granica pojedine zemlje EU, što smanjuje količinu dostupnog tereta. Drugo je ograničenje broj CEMT-ovih dozvola, što veoma otežava prijevoz najboljom rutom. Oba ograničenja ukinut će se nakon ulaska u Uniju.
Problem je hrvatske transportne industrije i njezina fragmentiranost: vrlo je malo poduzeća dovoljno veliko da postigne veliku ekonomiju obujma. Analiza prihoda 16 najvećih transportnih poduzeća u Hrvatskoj pokazala je da im je prosječni prihod 48,6 milijuna kuna, a medijan 37,1 milijun kuna. U drugim europskim zemljama transportne tvrtke mnogo su veće i tržište je mnogo konsolidirano. Otkrivanje bi hrvatskim prijevoznicima omogućilo isplativiju ulaganja u nužnu tehnologiju i povećanje iskoristivosti kapaciteta, što bi smanjilo troškove.
Zbog operativne neučinkovitosti i nedovoljne veličine mnogo hrvatskih prijevoznika posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Prema podacima za 2010., od 16 analiziranih najvećih transportnih poduzeća dva su bila neprofitabilna, deset je imalo minimalan neto profit (manji od pet posto, kao udio u prihodima), a samo četiri veći od pet posto.
Uzak Hrvatsku u EU sredinom 2013. velika je prilika, ali i velik izazov za hrvatska transportna poduzeća. Konkurentna poduzeća u EU veća su i operativno učinkovitija od domaćih.
Dobra je vijest da hrvatski prijevoznici mogu provesti nekoliko konkretnih mjera da bi povećali konkurentnost. Prva je usmjerenje prema međunarodnim tržištima i prodajnih aktivnosti prema tržištima koja rastu te industrijama s najvećim potencijalom. Druga je mjera diverzifikacija od čistoga kamionskog biznisa (zbog niske marže u klasičnome kamionskom prijevozu) – održiv, profitabilan rast treba postići diverzifikacijom poslovanja. Npr. to se može učiniti uvođenjem zbirnog prijevoza, skladištenja, cjevovite logistike, novih, složenijih usluga i pružanjem dodane vrijednosti kupcima. Treća je mjera profesionalan pristup marketinškim aktivnostima kao što su npr. ciljani nastupi na stručnim i specijaliziranim međunarodnim sajmovima.
