Miroslav Škec

koja mora zadovoljiti zahtjeve već i dobar tim ljudi s iskustvom u organizaciji, odlično odrađen marketing te dodatne stavke poput cateringa, ali i neke koje na prvu možda ne padaju na pamet. Tako su, primjerice, iznimno bitni i vizualni i audioefekti na kongresu.

Važna je i rasvjeta – Iako klijenti toga nisu svjesni rasvjeta može učiniti čuda, a nerijetko se štedi upravo na toj stavci. Osim što može obojiti zidove i stvoriti savršen dojam, dodatni efekti poput lasera, dima i slično ostavljaju nezaboravne dojmove na goste što je veliki plus za sam događaj jer će se o njemu još dugo pričati – kaže Kišak Mučnjak.

Od ostalih ključnih komponenti pri samom odabiru kongresnih dvorana Kristina Ražov, voditeljica Prodaje Falkensteiner Hotels & Residencea, ističe da dvorane moraju biti klimatizirane i zvučno izolirane, s vlastitim odvojenim ulazom, poslovnim centrom, recepcijom s garderobom te foajem kako bi činile zasebnu poslovnu cjelinu koja svim sudionicima omogućava mir i kvalitetnu radnu atmosferu.

Dvorane s vlastitom integriranom tehnologijom u prednosti su u odnosu na ostale jer su organizatoru isplativije, a omogućuju i mnogo jednostavniju koordinaciju eventa.

Svojim gostima kongresni hotel mora nudit i niz drugih usluga, poput 24-satnog pristupa internetu, radnog stola u sobama, izravne telefonske linije, pristupa poslovnom centru. A uz tehničke specifikacije, izuzetno je važna i kvaliteta usluge te profesionalnost i stručnost osoblja. Na svim se eventima najviše ko-mentira organizacija cateringa. Okupljanje ljudi oko stola jedna je od najosnovnijih ljudskih potreba, i uvijek ostavlja utisak.

• Catering nije samo hrana i piće, to je mjesto za ‘minglanje’, druženje i sklapanje novih kontaktata uz onaj dodatni ‘touch’ kako iznenaditi goste nečim novim – kaže Kišak Mučnjak.

U ponudi se mogu naći različite vrste cateringa, počevši od stanki za kavu, fingerfooda, malih toplih i hladnih zalogajčića, do ponude švedskog stola i konkretno bogate večere poslužene za stolom, a sve prema izboru klijenta.

Nedostaju centri Organizacija kongresa obuhvaća cijeli proces poslovanja na kojem sudjeluju cijeli odjeli i zajednice destinacija u kojem se hoteli nalaze. Otvaranjem kongresnih centara ili hotela koji sadrže takvu ponudu destinaciji se omogućava otvaranje novih radnih mjesta i promociju koja neposredno utječe i na povećanje broja dolaska gostiju u turističkoj sezoni i izvan nje.

Nužno je, kaže Filipović, omogućiti da svaka destinacija posjeduje međunarodnu zračnu luku dobro povezanu sa svijetom, i to sve i izvan glavne turističke sezone. Dalje valja poticati i gradnju kongresnih centara.

• No umjesto lošeg primjera gradnje velebnih sportskih objekata, koji se rijetko mogu sami financirati, trebalo bi graditi višenamjenske kongresne centre koji bi mogli jednako kvalitetno poslužiti u različite svrhe, za organizaciju sportskih događanja ali i svakako za održavanje velikih svjetskih kongresa koji donose profit – kaže Filipović.

veći trgovački lanac te ostvarili uštede u poslovanju. Dakle, nije ušao nikakav kapital koji bi donio nekakvu progresiju na tržištu, već se islo na smanjivanje ukupnih troškova odnosno poboljšanje uvjeta nabave, koji su onako veliki – komentirao je Škec. Također, smatra da ni dobavljačima to zapravo ne znači ništa u eventualnoj povećanoj prodaji, već da samo mogu očekivati povećanje rabata i rokova plaćanja.

Veliku promjenu na tom tržištu zbog spajanja Profila i Mozaika očekuje Petra Ljevak, direktorica izdavačke kuće Naklade Ljevak koja se bavi i maloprodajom.

• Mislim da će to za sve nas biti velika promjena. Novi lanac bit će najveći na tržištu, što će mu omogućiti da postavlja teže uvjete svim nakladnicima – rekla je Ljevak. Dodala je da to u ovoj situaciji mnogima neće lako pasti te da bi se zbog toga mogla tražiti protuteža užom suradnjom manjih i srednjih nakladnika.

Egzistencijalna kriza U Tisak mediji diplomatski kažu da je prerano govoriti o mogućem utjecaju spajanja Profila i Mozaika knjiga na knjižarsko tržište, ali da pozdravljaju sve aktivnosti koje mogu pridonijeti unapređenju izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj.

Osim skupljanja tog tržišta izazvanog klasičnim domaćim problemima, poput pada prometa i nelikvidnosti, i novi trendovi u čitanju knjiga zasigurno ne pomažu klasičnim knjižarama u preživljavanju teških vremena. Jeftine knjige dostupne uz novine i kruh te tehnološki razvoj koji preobražava čitateljske navike okolnosti su koje traže prilagodbu. Trenutačno ta prilagodba teče tako da se uz knjige u knjižarama nude multimedijska, igračke i razni potrošni materijal.

• Potpuno se ide u smjeru komercijalizacije tržišta, i u nakladništvu i u knjižarstvu. Gledajući tržište, primjećuje se da više nema nezavisnih knjižara, sve su lanci velikih nakladnika. S druge strane, više nema klasičnih knjižara u kojima možete kupiti samo knjigu, već su to razne papirnice i dućani s igračkama u kojima možete kupiti i knjigu – objašnjava Škec iz AGM-a. Istaknuo je i da su velik problem jeftine knjige na kioscima, trend koji već traje pet godina i još će trajati. Prema njegovu mišljenju, najveći je problem što običan kupac više ne želi kupovati naslov koji je skuplji od 100 kuna, već čeka da se objavi uz novine kako bi ga kupio za 19,90 kuna.

• Ne vidim da će se stvari uskoro mijenjati, da- pače, očekujem daljnju komercijalizaciju struke. Bit će sve teže plasirati knjigu u knjižaru i pro- naći put do krajnjeg kupca – poručio je Škec.

Njegovo mišljenje dijeli i Petra Ljevak koja kaže da je, nažalost, knjižarsko tržište, pa time i tržište knjige, općenito u krizi.

• Rekla bih da je u egzistencijalnoj krizi. Knjižare i izdavači u protekle su dvije godine izgubili od 30 do 50 posto prometa. Dijelom je to zbog općenito teške ekonomske situacije u Hrvatskoj, a dijelom u percepciji vrijednosti knjige – objašnjava Ljevak.

U takvoj ‘demokratizaciji’ pristupa knjigama i proširenju vrste ponude na prodajnome mjestu svoju tržišnu nišu pro- našao je Tisak media koji unatrag tri godine u svojoj prodaji primjećuje konstantan rast u svim kategorijama poslovanja, a koji se najviše ogleda u jasnom fokusu asortimana na popularne naslove knjiga.

• Najveći je rast u prodaji formata džepnih knjiga po povoljnim cijenama od 19,99 i 29,99 kuna – rekli su u Tisku. Unatoč po- rastu prodaje u Tisak mediji navode da prema provedenom istraživanju (GfK, 2011.) o navikama vezanima uz kupnju i čitanje knjiga, Hrvatska još zaostaje za svjetskim trendovima. Tvrde da je Hrvatska još daleko od prihvaćanja novih trendova. Pretpostavljaju da knjižarsko tržište ima još pet godina predaha jer u tom razdoblju ništa ne može zamijeniti knjigu te osjećaj držanja knjige u rukama i čitanje.

Digitalna budućnost Međutim, u jednom se svi slažu – da je jedan od glavnih trendova u promjenama navika čitatelja prelazak na čitanje knjiga online ili u obliku e-knjiga.

• Kad su u jednoj anketi na ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu upitali izdavače koji su najveći izdavački projekti, njih 59 posto navelo je e-books. To se i očekivalo i digitalna je budućnost knjiga neupitna – upozoravaju u Profilu. U dijelu budućeg velikog lanca knjižara Mozaiku, kažu kako su svjesni da posluju na jako dinamičnom tržištu na kojem su prisutni svi svjetski trendovi, uključujući e-knjigu, koja će dugoročno najviše utjecati i na prodaju tiskanih knjiga, u svim kana- lima prodaje pa tako i u knjižarama. No smatraju da trenutačno e-knjiga u Hrvatskoj još znatno ne utječe na prodaju tiskanih knjiga, no za nekoliko će se godina to najvjerojatnije promijeniti.

• Nažalost, na pad prodaje tiskanih knjiga utječu, prema procjeni više nakladnika, u odnosu na e- knjigu više nelegalne skenirane kopije knjiga – poručuju iz Mozaika.

Do prihvaćanja novih trendova hrvatski knjižari moraju se boriti s okolnostima u kojima posluju, poput smanjenih naklada uz održavanje jednake kvalitete. Također, moraju stvarati novu čita- teljsku publiku i održavati dobar odnos s postojećim kupcima.

Slijedom toga i trendova koji obuzimaju čitatelje razvijenih zemalja digitalizacija na području izdavaštva bit će sljedeća prijelomna točka poslovanja svih nakladničkih kuća i knjižarskih kuća u Hrvatskoj. Time se ne podrazumijeva da će knjige kao tiskano izdanje nestati, no sljedećih godina bit će zanimljivo gledati kako se razvijaju projekti u novim medijima. Naime, Hrvati vole pisani riječ i čitaju upravo onda kada im je najteže.