Marasov teški ispit za pripremu bureka i pizza

JGL već je nekoliko godina u snažnom investicijskom ciklusu. U poslovnom planu za ovu godinu stoje dodatna kapitalna ulaganja od 10 milijuna eura.

Strategiju do 2015. određuju i ključna područja ulaganja idućih godina. Za njih tvrtka namjerava izdvojiti 20 milijardi kuna, ovisno o dostupnim financijskim izvorima.

Dalekovod je primjer tvrtke koju je kriza snažno pogodila i koja se zbog toga još temeljito restrukturira. Strateški je odlučio ulagati u obnovljive izvore energije, konkretno vjetroelektrane.

• Počeli smo pregovarati s potencijalnim partnerima o financiranju razvoja vjetroelektrana jer se tvrtka strateški opredijelila za povećanje megavatsati pod upravljanjem sa sadašnjih 45,8 na 150 do 2014. – kažu u Dalekovodu.

Odlučila je ulagati u taj sektor jer i Hrvatska u njega namjerava investirati ukupno 15 milijardi eura do 2020. Procjenjuje se da će se od toga tri milijarde eura uložiti u razvoj proizvodnje i povezanoga distribucijskog sustava za održive izvore energije (OIE).

Dalekovod je 2010. završio prvo ulaganje u OIE gradnjom vjetroelektrane (u 50-postotnom vlasništvu) od 9,2 MW (ulaganje vrijedno 15,8 milijuna eura), a 2011. dodatno je proširio portfelj vjetroelektrana ulaganjem u novih 36,8 MW (ulaganje vrijedno 60,6 milijuna eura). U tvrtki vjeruju da su projekti vjetroelektrana visokoprofitabilni i da će zbog današnje strategije zajamčenih cijena donijeti stabilne prihode i osigurati novčani tok. Kad se ispune svi preduvjeti, dakle kad se oporavi tržište, provede operativno i financijsko restrukturiranje, Dalekovod namjerava završiti gradnju Cindala u Doboju u BiH, najveće cinčaonice u regiji. Cilj su snergijska tvornica DTKS i najkonkurentnija cijena proizvoda u sklopu Grupe Dalekovod.

• Da bi nam proizvodni asortiman bio konkurentniji, moramo nastaviti ulagati u osuvenrenjenje i automatizaciju opreme i proizvodnih pogona kako bismo smanjili fiksne troškove i optimirali jediničnu cijenu konačnog proizvoda. Ta ulaganja najviše se odnose na tvrtku kćer Dalekovod proizvodnju – kažu u Dalekovodu.

Investicijske planove imaju i kompanije u stranom vlasništvu. Primjerice, Pliva je još prošle godine ušla u nov investicijski ciklus radi proširenja kapaciteta na proizvodnim lokacijama u Savskome Marofu i Zagrebu. Ulaganje u Savski Marof vrijedi stotinjak milijuna dolara i jedno je od najvećih ‘greenfield’-ulaganja u proizvodnju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina.

Vladini novi projekti uključuju nekoliko važnih područja. U devet ovogodišnjih mjeseci u javnim ustanovama mogu se provesti ulaganja vrijedna 2,2 milijarde kuna. Za energetsku učinkovitost može se realizirati 1,8 milijardi kuna ulaganja, a za lokalnu cestovnu infrastrukturu 450 milijuna kuna.

Država ima manje problema s financiranjem jer su ove godine Vladi na raspolažu sredstva razvojnih banaka, povoljnija od uvjeta komercijalnih investitora. Npr. Svjetska banka može odobriti 300 milijuna eura, EBRD 400 milijuna, a Europska investicijska banka još 300 milijuna eura.

U državnim ulaganjima tom bi zamahu trebao najviše pridonijeti HEP. Ove godine HEP grupa uložiti 420 milijuna eura u različite dijelove društva, ponajprije u razvoj i obnovu distribucijske i prijenosne infrastrukture, obnovu kapaciteta te razvoj novih kapitalnih proizvodnih objekata. To će se financirati iz različitih izvora, vlastitih i kreditnih sredstava. Iz tvrtke poručuju da je HEP umjereno zadužen i da ima dovoljno kapaciteta za provedbu investicijskog programa. U HŽ-u se upravo izrađuje platforma za smjer razvoja društava u HŽ Holdingu, u sklopu čega se analizira isplativost započetih projekata i dogovaraju modeli financiranja njihova završetka.

• Vladačuva koalicija u predizbornoj kampanji izrazila jasno stajalište prema sređivanju stanja u nacionalnoj željeznici i odlučnost da se ona osuvenremeni u svim dijelovima kako bi se pripremila za liberalizaciju željezničkog tržišta nakon ulaska u EU. U skladu s postavkama održivog proračuna Vlada se opredijelila za financiranje ulaganja iz drugih izvora, stoga računamo na domaće i inozemne zajmove s njezinim jamstvima.

Riječ je o zajmovima poznatih banaka (EBRD, EIB, Svjetska banka, Eurofima). I dalje ćemo se koristiti sredstvima iz strukturnog i kohezijskog fonda EU, zahtijevajući financiranju njihovim novcem već je provedeno mnogo infrastrukturnih projekata – kaže predsjednik Uprave Rene Valčić.

Nadzorni odbor Plinacra odobrio je plan poslovanja za 2012. u kojem je predviđeno ulaganje u dugotrajnu imovinu vrijedno 207 milijuna kuna. Provedba je djelomice osigurana kreditom Europske investicijske banke, djelomice prihodima od osnovne djelatnosti.

Bitka zbog ulaganja u mandatu nove Vlade najprije se počela voditi na telekomunikacijskom terenu. Vlada, u kojoj su toj profitabilnoj industriji odlučili postaviti ultimatum: ili ulaganje ili porez od šest posto na mobilnu telefoniju. Pregovori još nisu završili planovima ulaganja, no neizravno se najavljuju ulaganje u LTE, mobilne mreže nove generacije i optičku infrastrukturu. Riječ o vrlo visokim iznosima ulaganja u mreže koje bi trebale osigurati mnogo veće pristupne brzine od sadašnjih i potaknuti rast cijeloga gospodarstva.

• O detaljnim planovima ulaganja ne možemo govoriti zbog ograničenja koja postavljaju burze dionica, no u idućem razdoblju sva kako ćemo se usredotočiti na ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE-tehnologiju – kažu u HT-u.

U telekomunikacijama su stalna ulaganja nužna da bi se održao korak s razvojem tehnologije i konkurencijom. Vipnet i dalje namjerava ulagati i razvijati suvremene visokotehnološke mreže, bežične te fiksne kabelske. Međutim, o investicijskim planovima teško je, kažu, konkretno govoriti jer na njih utječe mnogo vanjskih činitelja. Telekomunikacijske operatere bole porezi te neprovedba jasnih naputaka Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o uvrštenju mobilne infrastrukture u urbanističke planove.

• Neuskladeno središnje vlasti i lokalne uprave stvara kaos u praksi jer operaterima je teže investirati. Ni prostorni planovi u pojedinim županijama koji su na snazi ne idu u prilog tome. Ipak, uvjereni smo da će se riješiti ta zapreka, zato Vipnet namjerava nastaviti snažan investicijski program. Prema poslovnom planu namjeravamo uložiti više milijardi kuna u idućem razdoblju, što smo već najavili Vladi – kažu u Vipnetu.

Ni manji telekomunikacijski operateri ne žele kaskati za velikima, zato moraju ulagati u novu tehnologiju iako za takve iskoreke imaju neusporedivo manji financijski manevarski prostor. Optima Telekom ove godine planira ulagati u optičku infrastrukturu.

• Planiramo također graditi nove kolokacije za spajanje rezidenčijalnih korisnika. Ulagat ćemo i u gradnju međugradskih optičkih veza da bismo povećali pokrivenost na području Hrvatske. Zbog nezahvalne financijske situacije i velike zaduženosti Optima će ulaganje financirati novcem od tekućeg poslovanja, a manji dio robnim kreditima proizvođača opreme – kažu u Optimi.

B.net kao i svih posljednjih godina ponajprije ulaže u svoju infrastrukturu i usluge.

• Infrastruktura je temelj našeg poslovanja i omogućuje nam da korisnicima ponudimo napredne usluge na vlastitoj hibridnoj optičko-koaksijalnoj mreži, potpuno neovisno od drugih operatera na tržištu – kažu u B.netu, i dodaju da će ovogodišnji iznos ulaganja premašiti lanjski.

Pripreme aktivnosti za oba projekta u završnoj fazi. Uvjereni smo da takvi projekti mogu biti snažan poticaj rastu proizvodnje u Hrvatskoj i povećanju izvoza na visokokonkurentna međunarodna tržišta – kažu u Plivi.

U Carlsbergu ističu da se, kad se zbroje sva ulaganja od 1997. do 2009., dolazi do iznosa od gotovo milijarde kuna koji je Carlsberg uložio u svoju koprivničku pivovaru. Upravo stoga posljednjih nekoliko godina, uključujući 2012., ne trebaju mnogo ulagati, no pritom napominju da zadržavaju uobičajenu razinu godišnjih ulaganja.

Očito, ni u prilično depresivnoj godini neće nedostajati investicijskog optimizma.

Drugo je pitanje hoće li novi državno-privatni investicijski val moći preokrenuti trendove, i to dok zaposlenost rapidno pada i stečajevi postaju svakodnevica. Nije nevažno ni to što se nije zarebrolo po reformi javne uprave, jer upravo su zbog njezine tromosti, neučinkovitosti i korumpiranosti mnoga ulaganja na ‘stand-byu’.