MINUS OSAM POSTO! Bez infrastrukturno uokvirene strategije pad je jedina konstanta hrvatskog izvoza

Tržište uredskih prostora tržište je kupaca, u ovom slučaju najmoprimaca, posebice u Zagrebu. U posljednjem kvartalu prošle godine zabilježeni su pozitivni pomaci, ali nisu izazvali veće promjene. ‘Razina aktivnosti morat će se još povišiti da bi zadovoljila skorašnje povećanje ponude’, stoji u izvješću o istraživanju tvrtke Jones Lang LaSalle.

Potvrđuju to i podaci Colliers Internationala koji upućuju na to da će 2012. najmoprimci biti dostupno novih 110.430 četvornih metara pa će se na tržištu naći ukupno 830 tisuća četvornih metara slobodnog uredskog prostora. Dogodine se očekuje porast raspoloživoga uredskog prostora za još 86 tisuća četvornih metara.

Ove će godine najmoprimci doista imati izbora. Naime, samo će Sky Office Tower na Zagrebačkoj aveniji u Zagrebu na tržište donijeti novih 37.658 četvornih metara uredskog prostora. Gotovo 20 tisuća kvadrata naći će se u zgradi Auto Hrvatske, a projekt Conditiumovih uređa ponudit će 9510 četvornih metara.

Ne treba zaboraviti ni nove urede projekta Bundek koji će imati 14.500 raspoloživih kvadrata. Tu su i uredska zgrada Vrbani sa 6500 četvornih metara uredskog prostora, Ban centar sa 1500, Sigma s 3300 te poslovni centar Adris s gotovo 11 tisuća kvadrata.

Unatoč lošoj ekonomskoj situaciji u Zagrebu se gradilo i lani, što pokazuje ponuda još pet uredskih zgrada. Najviše novih kvadrata donio je Green Gold na Radničkoj cesti, zatim zgrada IT5, Tuškanova, Kvaternik Plaza i zgrada VMD-a.

Dakako, za tvrtke koje traže uredski prostor to je izvrsna vijest jer će porast nezakupljenoga uredskog prostora dosegnuti 15 posto, što će zasigurno utjecati na cijene najma. Doduše, i dalje se najviše traže najkvalitetniji uredski prostori, oni klase A i B.

I cijene zakupa usklađene su s tržišnim načelima. Prosječna cijena najma prostora klase A i B bila je od 12,20 i 14,5 eura po četvornome metru, s tim da zakup najkvalitetnijeg uredskog prostora, onoga klase A, nije padao ispod 15 eura.

Unatoč velikoj raspoloživosti uredskih prostora Colliersovo izvješće o predviđanjima ima pozitivan predznak. Ove godine očekuju se rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, manja inflacija i rast plaća. Utjecat će to na konkurentnost zemlje i u skladu s tim na dolazak stranih ulagača koji bi trebali popuniti taj uredski prostor.

Kakva će biti potražnja za uredskim prostorom, može se samo nagađati. Lani nije opravdala ponudu: najmoprimce je pronašlo 40 tisuća uredskih četvornih metara. U prvom polugodištu nove je stanare dobilo 32.500 četvornih metara, a u drugome samo 7500. Važan je također podatak da je u pola slučajeva bilo riječ o preseljenju, što znači da je toliko prostora ostalo prazno. Od tih 32.500 samo četiri posto površine otpada na novi najam, što je samo 1300 četvornih metara.

Dakle, bez gospodarskog razvoja nema ni punih uređa. Najveći najmoprimci prošle su godine bili Allianz, koji je unajmio 7500 četvornih metara uređa u zgradi Auto Hrvatske, zatim PBZ, koji je ušao u šest tisuća kvadrata novih uređa u zgradi Green Gold, a Styrijina su izdanja Večernji list i Poslovni dnevnik ‘okupirala’ četiri tisuće kvadrata u zgradi IT5. Ponuda će i dalje znatno premašivati potražnju, zato potencijalni najmoprimci uređa nemaju razloga za brigu, bar ove godine.

Izvoza kada se radi o ukupnom iznosu, ali upućuje na zaključak da hrvatski izvoz nema nikakvu čvrsto postavljenu i infrastrukturno uokvirenu strategiju, već se ostvaruje od prilike do prilike. Još su nevjerojatniji indeksi skokovi kada se promatra izvoz na pojedina tržišta. Što reći na indeks 6,3 koji govori o padu hrvatskog izvoza na Cipar, ili 9,0 koji se odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate, ili 1,4 na Pakistan ili 24,7 na Irsku? Ta četiri izdvojena primjera donijela su hrvatskom izvozu 40-ak milijuna eura manjka u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. S duge pak strane, izvoznici indeksi 235,8 (Iran), 314,6 (Oceanija), 400,3 (Island) ili 210,6 (Saudska Arabija) u apsolutnim su iznosima ukupno na ta tržišta povećali izvoz za desetak milijuna eura.

U cijeloj toj guguli visokih i niskih indeksa koji u apsolutnim iznosima nemaju neku osobitu vrijednost nekoliko je njih koji predstavljaju doista dobre vijesti za hrvatski izvoz, ali isto tako i nekoliko koji zahtijevaju hitnu intervenciju na državnoj razini. U prvom se to redu odnosi na indeks 72,3 koji upozorava na daljnji visoki pad hrvatskog izvoza u Italiju, koja je, unatoč svemu, i dalje najveće hrvatsko izvozno tržište, ali je pitanje mjeseca kada će to prestati biti ako se pad ne zaustavi. U prva dva ovogodišnja mjeseca izvoz u Italiju iznosio je 200 milijuna eura, što je 76 milijuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz Italije i dalje bilježi rast (14,1 posto), u prva je dva mjeseca iznosio 376 milijuna eura.

Najbolja ovogodišnja izvozna vijest mogla bi biti rast izvoza od 40,5 posto (sa 79 na 111 milijuna eura) u Austriju, ali samo pod uvjetom da taj rast nije rezultat prodaje nemonetarnog zlata, kojeg je u prva dva mjeseca izvezeno u vrijednosti od oko 28 milijuna eura (u odnosu na 1,5 milijuna eura u prva dva prošlogodišnja mjeseca). Uz istu ogradu, veseli i indeks od 179,4 koji se odnosi na rast izvoza u Madarsku, koji je u prva dva mjeseca dosegao 45,6 milijuna eura.