NOVA POSLOVNA NIŠA Otvaraju se tvrtke za legalizaciju bespravne gradnje

Glavna je djelatnost tih tvrtki pružanje usluga pribavljanja odgovarajućeg dokumenta kojim se legalizira bespravno sagrađeni objekt. Potencijal je golem: mogu računati na 150 do 200 tisuća klijenata.

S druge strane, najava legalizacije otvorila je novu tržišnu nišu i utjecala na osnivanje tvrtki koje se bave pružanjem usluga ishodištenja odgovarajućeg dokumenta kojim se bespravno sagrađeni objekt legalizira. Te tvrtke u većini potvrđuju da je interes vlasnika nelegalnih objekata za njihovo ozakonjenje veoma slab, opisuju ga skromnim, zanemarivim i stidljivim, a trebao bi biti velik jer bi legalizacijom završili s dugogodišnjom agonijom i strahom od rušenja.

• Stranke uglavnom šalju upite o cijeni i postupku. Zanimaju se za cijenu, kako našu, projektantsku, i geodetske usluge, tako i za ukupnu cijenu, eventualne kazne, komunalne doprinose i vodnu naknadu – kaže Milan Duduković, direktor tvrtke Konzaltingplan AGR.

Malo su optimističniji u tvrtki Lemax u kojoj tvrde da bilježe porast broja ljudi koji se interesiraju za postupak. Informativne upite zamijenili su konkretni koraci. Ljudi su napokon odlučili legalizirati građevinu i ishoditi papire.

• Među prvima koji su to učinili bili su uglavnom vlasnici objekata koji do sada nisu imali uvjete za legalizaciju ili su godinama neuspješno pokušavali izboriti bitku s birokracijom – kaže Goran Matić iz tvrtke Lemax.

Kao razlog tako slaba odziva za legalizacijom primijetili su da ljudi najviše griješe jer odugovlače pokretanje legalizacije, bojeći se dugog i neizvjesnog postupka. Osim izdvajanja znatnih svota novca potrebnog za legalizaciju, primijetili su da je klijentima najčešće objasniti zašto moraju dugo čekati provedbu elaborata, odnosno ishodištenje rješenja o izvedenom stanju, što je rezultat nepripremljenosti i međusobne neuskladjenosti ureda državne uprave. Naime, zahtjevi za elaborat često se razlikuju među područnim jedinicama, pa je nužno riješiti stvari u hodu, što prolongira cijeli postupak.

Duduković kaže da je rješenje tog problema u pojednostavnjenju postupka. Smatra da bi se eventualno trebalo snimiti izvedeno stanje i izračunati kubička građevine, a prema tom bi se izračunavala davanja za dobivanje rješenja za bespravnu gradnju.

• Time bi se ubrzao postupak u katastru i uredu za graditeljstvo. Već sada, kada je predano samo pet tisuća zahtjeva, predmeti su se namnožili, a ne rješavaju se jer se šalju na suglasnost pojedinim službama – komentira Duduković.

Stanje se neće ni ubuduće popraviti jer kada velik broj vlasnika nelegalnih građevina započne s legalizacijom, pritisak na službe bit će velik.

Dok jedni smatraju da ministar Ivan Vrdoljak griješi u produljenju roka za legalizaciju jer zaustavlja jedva pokrenuti proces zbog zavaranja da ‘još ima vremena’, drugi pozdravljaju njegovu inicijativu. Zamjeraju mu premalo konzultacija sa strukom, ali se nadaju da će Hrvatska napokon postati uređena država. Najviše se nadaju otklanjanju birokratskih zapreka te izmjena koje će pojednostaviti cijeli postupak i uvesti jasnije kriterije. No svi se slažu da bi vlasnici nelegalnih objekata, unatoč teškoj situaciji, trebali pokušati ozakoniti svoje objekte što prije jer ovaj zakon ima ograničen vijek trajanja, a mnogima je jedini način da legaliziraju svoje nekretnine.

Ivan Kapov iz arhitektonsko-projektog biroa Kapov dijelom vidi u hrvatskom naslijeđenom odnosu prema legislativi, a dijelom i u državi koja je u razmjerno kratkom razdoblju od donošenja Zakona najavila njegove izmjene.

• Tako je država diskreditirala taj zakon priznavši njegovu nedorečenost. Naravno, manjak interesa proizlazi i iz trenutačne financijske situacije – rekao je Kapov.

Osim nedorečenosti zakona, velik je problem neuskladjenost zahtjeva državne uprave u provedbi predmeta legalizacije.

Takvo mišljenje dijeli i Matić koji kaže da je u pitanju vječna borba s birokracijom koja taj isti zakon ne poznaje dovoljno te je sklona otežati i produljiti postupak.

• Postupci su znali zapeti kod potpisa susjeda, pogotovo na područjima u kojima ti podaci nisu sređeni – istaknuo je Matić.

Velik je problem i neslaganje stanja na terenu s katastarskim i gruntovnim podacima, a mjerodavne su službe znale inzistirati na tome da se paralelno s legalizacijom objekta riješi i pitanje vlasništva, među i slično, što katkad nije bilo moguće.