UMJETNIČKI PAVILJON: DONALD BAECHLER Putovanje slikom kroz svakodnevnicu

Jedan od najvažnijih suvremenih američkih slikara i kipara koji je karijeru izradio na njujorškoj umjetničkoj sceni 80-ih godina dvadesetog stoljeća zagrebačkoj se publici predstavio s pedeset radova.

Da i hrvatska metropol, poput mnogih drugih, nudi vrlo atraktivne i suvremene izložbe, prave poslastice za ljubitelje likovne umjetnosti, dokaz je i izložba suvremenog američkog autora Donalda Baechlera ‘Putovanje slikom’ koju je priredio Umjetnički paviljon u Zagrebu.

Riječ je o samostalnoj izložbi pedeset radova jednog od vodećih suvremenih američkih slikara i kipara koji je karijeru izradio osamdesetih godina dvadesetog stoljeća na njujorškoj umjetničkoj sceni. Međunarodni ugled stekao je propitujući jezik kulturnih simbola, od pop-artističkih derivacija američke istočne obale do francuskog art bruta. Baechlerova djela danas su dio stalnih postava vodećih svjetskih muzeja suvremenih umjetnosti poput njujorškog Guggenheima, pariškog Centra ‘George Pompidou’, amsterdamskog Stedelijka, bostonskog Muzeja lijepih umjetnosti i drugih.

Jedan od važnih aktera na njujorškoj sceni iz 80-ih studirao je umjetnost u Marylandu i New Yorku i usavršavao se u frankfurtskoj Staatliche Hochschule fur Bildende Kunste. Početkom 80-ih priključio se umjetničkoj sceni Donjeg Manhattana pa su ga u galerijama East Willagea zapazili ugledni teoretičari i galerist, koji su ga publici predstavili s drugim vodećim umjetnicima grafitne umjetnosti. Međutim, u grafitnoj ili angažiranoj umjetnosti Baechler se nije pronašao – linija, forma i ravnoteža važniji su mu od teme, naracije ili politike. Premda zadržava svoj već tada glasoviti smisao za neposredan crtež, slika ga zanima ponajprije kao apstrakcija.

Namjerno zanemaruje tradicionalnu estetiku, izražava se spontano i neposredno, crtežima poput dječjih. Opsesivno kolažirajući elemente iz svojega kataloga simbola, stvara sebi svojstvenu ‘gramatiku’ specifične likovne izražajnosti. Navodeći gledatelja na drukčije čitanje vidljivog svijeta, potiče nostalgiju za djetinjstvom. Njegovim djelom dominiraju uglavnom stilizirani ili preuveličani svakodnevni motivi cvijeća, sladoleda, korneta, životinja ili sasvim običnih predmeta za svakodnevnu uporabu. Takvo namjerno zauzimanje infantilnog autorskog diskursa nije samo ‘hommage’ djetinjstvu, životnom razdoblju bez samosvijesti i krivnje, nego pokušaj smanjenja udaljenosti od gledatelja. Posve ozbiljno nastojanje da se komunikacija sasvim bezbolno izvuče iz zamke otuđenja u kojoj se čovječanstvo danas nalazi.

Izložbu otvorenu do 22. travnja, koja se sjajno uklapa u jedan od najboljih izložbenih prostora u gradu, priredio je Umjetnički paviljon u suradnji s galerijom Studio d’arte Raffaelli iz talijanskog Trenta.