Vrijeme odluke

Sljedećih pola godine bit će ključno za uspjeh ili propast Kukuriku vlade. Dulje od šest mjeseci Milanoviću ne mogu dati ni građani ni poduzetnici.

Premijer Milanović naodgovarao se ovog ponedjeljka na pitanja građana i načinio različitih analiza poteza svoje vlade u prvih 100 dana. Dok njegova dva ministarska frontmena Čačić i Linić budu zaokupljali javnost i sljedećih sto dana, ostaje analizirati što od svega najavljenog Vlada uistinu može provesti, odnosno tko joj može stati na put.

Kritičari će reći da se i među dosad donesenim odlukama konkretnom može smatrati samo smanjenje proračuna, iako je i tu pokazano oklijevanja, a kod većine drugih, poput brodogradilišta, odluka je praktički iznudena od Europske komisije ili su na razini želja i planova za koje je pitanje hoće li se i kako realizirati. Da vremena za daljnje taktiziranje i osluškivanje pulsa javnosti nema, jasno je i iz stajališta rejtiške agencije Standard&Poor’s koja se sada smilovala Vladi i ostavila rejting kakav jest, no istodobno, kako se može neslužbeno saznati, poručila: ‘Dajemo vam još šest mjeseci’.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević smatra da Vlada nije počela stvarati pretpostavke da gospodarstvo može dugoročno funkcionirati – ne potiče izvozno orijentirano gospodarstvo ni industrijsku proizvodnju koja jedino može generirati zaposlenost i održiv rast. Najvruci su problemi na liniji sindikati – Vlada brodogradilišta i privatizacije državnih tvrtki koje nisu ‘strateški resursi’. Iako je Vlada odlučila prepustiti Brodosplit DIV-u, a Kraljevicu poslati u stečaj, za 3. maj i Brodotrogir uzeli su dva mjeseca odgode. Što znači ta odgoda, zanimalo je i građane koji su ispitivali premijera Milanovića.

• Intenzivan rad za donošenje odluke – rekao je Milanović. Pitanje je, međutim, koliko se o pitanju brodogradilišta išta odlučilo jer sindikati još nisu rekli zadnju, a i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, u svom komentaru o raspletu brodograđevne agencije, tvrdi da se prepustanje Brodosplita DIV-u čini više kao kratkoročna i skupa odgoda stečaja nego kao stvarno rješavanje problema. Budući da nema zainteresiranih kupaca i da je do ulaska Hrvatske u EU ostalo još samo 15 mjeseci, ponavljanje postupka za Brodotrogir i 3. maj djeluje također samo kao odgoda stečaja. Matijašević kaže da sindikati još čekaju obećani sastanak kod potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Čačića na temu brodogradilišta gdje bi im on trebao dokazati opravdanost Vladih odluka, a na pitanje o najavljenim privatizacijama, u prvom redu Petrokemije, prva je reakcija bila: ‘Ne daj Bože’.

• Što je izvornije u sindikalnom poslanju nego kontrola privatizacije, posebno u Hrvatskoj, a Petrokemija je bitna jer je izravno vezana uz poljoprivredu. Sindikatima kao zadnji argument ostaju masovni prosvjedi, iako ne bi željeli da se oni dogode – kaže Matijašević.

Ulogu najagilnijeg lika u podizanju hrvatskoga gospodarstva s dna na sebe je preuzeo Radimir Čačić. Njegova se ofenziva sastoji od manjih investicija kojima planira obnoviti i učiniti energetski efikasnijima stotine javnih zgrada po Hrvatskoj i od velikih energetskih i infrastrukturnih projekata. Od cesta se odustalo, a kako je rekao i premijer, za iduće dvije godine prioriteti su željeznica i termoelektrana Plomin 3 vrijedna 800 milijuna eura. Da stvari ni tu neće ići glatko, pokazao je potez ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy čije ministarstvo nije odobrilo plominsku Studiju utjecaja na okoliš zbog ‘nekih neodgovorenih pitanja’. Mnogo oštriji protivnici i potencijalni problem za Čačića su zeleni. Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, pozdravlja odluku o investicijama u energetsku učinkovitost zgrada, ali zato je protiv Studije utjecaja na okoliš u Plominu 3 koja je, prema njemu, loša i nepotpuna.

Piršić upozorava na problem koji se dogodio sa sličnim projektom u Šoštanj u Sloveniji. – Ondje je EU jasno upozorila na identične manjkavosti projekta, pa je stoga razumno primijetiti da ovakvo vođenje projekta ‘Plomin 3’ može biti realna zapreka uključivanju Hrvatske u EU. Čačićeva izjava o sigurnom skorom početku izgradnje neodgovorne su i neutemeljene jer je očito da ovako predloženi projekt ne može proći ni običan upravni postupak procjene utjecaja na okoliš, a kamoli temeljitu reviziju projekta, pogotovo iz Bruxellesa – kaže Piršić.

Velika zapreka investicijskom tsunamiju može biti i financiranje projekata. Ako se država i snade (po kojim uvjetima?), problema bi mogao imati privatni sektor koji je glavna uzdanica za investicije koje bi uistinu mogle pokrenuti gospodarstvo.

Prvi je najavljeni projekt u Čačićevoj režiji izgradnja i obnova 338 osnovnih i srednjih škola prema modelu JPP-a, vrijedan 6,2 milijarde kuna. Zagorje-Tehnobeton građevinska je tvrtka koja je već sudjelovala u sličnim projektima u Varaždinu i županiji. – Imamo pozitivna iskustva i podupiremo Vladine najave o novim projektima JPP-a koji mogu oživiti građevinski sektor. Zainteresirani smo, no o širini angažmana odlučit ćemo nakon što budu poznati uvjeti natječaja i uzevši u obzir uvjete financiranja za privatne partnere koji su sada znatno drukčiji i nepovoljniji nego prije. Sve će ovisiti o našoj ukupnoj izloženosti prema bankama – kaže Miroslav Bunić, predsjednik Uprave Zagorje-Tehnobetona.

Svaka će kompanija odlučivati za sebe, ali s obzirom na pitanje financiranja na koje je upozorio Bunić i stanje u kojem je većina građevinskih tvrtki, teško je očekivati masovnu pomamu, posebno za većim i financijskim zahtjevnijim projektima. Osim toga treba vidjeti kako će funkcionirati u praksi novi Zakon o javno privatnom partnerstvu prema kojem još nije odrađen nijedan projekt.

• Najveći je izazov u pokretanju investicija u osiguravanju izvora financiranja preko međunarodnih financijskih institucija te većem sudjelovanjem kapitala privatnog sektora, a ništa manje bitno nije restrukturiranje javnih poduzeća koja bi trebala nositi velike projekte – kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

U Hrvatskoj udržu poslodavaca, nakon uvodnih pohvala o dobrom smjeru nove Vlade, kažu kako ih zabrinjava nedostatak dubokih i temeljnih reformi koje jedino mogu stvoriti uvjete za izlazak iz krize i dugoročno održiv rast.

• Vlada se u svojim potezima treba više osloniti na dijalog sa socijalnim partnerima. Ono što je do sada učinjeno pa i najavljenje neće biti dovoljno za poticanje znatnijeg rasta te poboljšanje investicijske i poduzetničke klime i zbog toga želimo potaknuti Vladu da u sljedećim koracima započne s dubljim reformama. Rad i kapital su nam preopterećeni, radno zakonodavstvo je loše i ograničavajuće, obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada, pravosudni je sustav spor i neučinkovit, državna, lokalna i regionalna administracija teško prohodne i neučinkovite – kaže predsjednik HUP-a Ivan Ergović.

Ekonomist Guste Santini smatra da je sklapanje državnog proračuna bilo glavno pitanje očuvanja kreditnog rejtinga, no da taj ispit još nismo prošli. Prema njegovu mišljenju, treba preispitati oporezivanje dohotka. – Dvije ili tri milijarde kuna koliko se oslobađa poduzetnicima nije zanemarivo, samo je pitanje radi li se to u uvjetima rastuće ili stagnirajuće ekonomije. Drugo što se hitno mora napraviti jest lokalnu upravu postaviti kao aktivnog čimbenika. Okupio bih 10 najjačih poduzetnika u državi i pitao što država može učiniti za njih da svoju aktivnost povećaju 10 posto, što je to što će im osigurati trajan rast – kaže Santini.

Ova Vlada bolje razumije okolnosti, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Mogla bi imati i politički potencijal, ali nedostaje joj ‘leadership’. – Premijer mora donositi teške odluke. Ovo što je dosad napravljeno i najavljenje dosta je tanko – kaže Novotny, dodajući da nam treba nov koncept privatizacije, a država u isto vrijeme mora sudjelovati u stvaranju novih poduzeća i davati garancije za velike privatne projekte.

Kako je svojedobno izjavio vlasnik Fiata Gianni Agnelli: odluke donosi broj ljudi između 0 i 2. A dulje od šest mjeseci, koliko Vladi daje S&P, ne mogu dati ni građani ni poduzetnici.