je cestovni promet pao za samo jedan posto. To znači da je veća i stabilnija potražnja za uslugama prijevoznika orijentiranih na međunarodni prijevoz. Uspješnost i bolja konkurentnost hrvatskih prijevoznika u međunarodnom prijevozu očituje se u povećanju udjela domaćih prijevoznika u međunarodnom prometu, i to na račun inozemnih prijevoznika. Naime, cestovni granični promet robe domaćim teretnim vozilima (u milijunima tona) porastao je za devet posto 2010. u odnosu na 2009. U istom razdoblju granični je robni promet inozemnim teretnim vozilima pao za 12 posto.
Dobra je vijest za hrvatske prijevoznike da se 25 posto robe u Hrvatskoj još prevozi vlastitim prijevoznim sredstvima i da će se u skladu s europskim trendovima ta vrsta prometa izdvojiti i prebaciti na profesionalna transportna poduzeća. Sa samo 75 posto prevezena robe prepuštene profesionalnim poduzećima (takozvani javni prijevoz) Hrvatska je na 18. mjestu među 20 analiziranih europskih zemalja. Glavne su zemlje u eksternalizaciji cestovnog prijevoza Španjolska i Litva – u njima se, prema Eurostatovim podacima, javnim prijevozom transportira se 94 posto ukupne robe. Ta usporedba pokazuje da će se potražnja za profesionalnim prijevoznim uslugama povećavati zbog daljnjeg prepuštanja vladajućim poduzećima.
