Konkurencija se razmahala

Najbogatiji Slovenac Sandi Češko nedavno je otkazao suradnju slovenskoj Intereuropi, čime je ta kompanija izgubila čak petinu prihoda. Njena tvrtka kći u Hrvatskoj taj udarac još nije osjetila, ali to je dovoljan razlog da njen predsjednik Uprave Andrija Jurgec u idućem razdoblju ne spava mirno.

Još polovinom prošle godine Lider je došao do informacije da je matična tvrtka u Sloveniji u teškoj situaciji i da joj čak u nekoj varijanti prijeti i stečaj. No, čelni čovjek tvrtke kćeri u Hrvatskoj Jurgec tada nam je to odlučno demantirao i još je tvrdio da su i matična tvrtka i njena kći u Sloveniji i Hrvatskoj najjače kompanije u toj djelatnosti. Odlazak najbogatijeg Slovenca ne mora značiti da bi Intereuropu mogla zadesiti takva sudbina, ali da predsjednik Uprave Intereuropu Ernest Gorton, ujedno i predsjednik NO-a hrvatske Intereuropu, i Jurgec neće mirno spavati u sljedećem razdoblju, to je gotovo sigurno.

Jurgec je bez sumnje uspješan direktor, o čemu svjedoči i to da je na čelu Intereuropu u Hrvatskoj već 10 godina, ali i da mu ove godine istječe drugi mandat. No, nema naznaka da će Slovenci dovesti nekoga drugog zbog slabijeg poslovanja jer je ono iako posljedica recesije. U Intereuropi ističu da su u zadnje tri godine promet i cijene u padu, što je posljedica smanjene potrošnje i manje kupovne moći.

• U ovoj djelatnosti, na žalost, od 2008. nema rasta. Zbog manjeg obrta robe u skladištima prihodi su u padu – kaže predsjednik NO-a Gorton.

Osim toga konkurencija u Hrvatskoj je sve jača jer dolaze strane kompanije poput Erste Group Immorenta, Mercator-H-a, Ralu logistike i drugih koji grade svoje logističke centre. Vrhunac ulaganja Intereuropu imala je prije tri godine kad je otvoren veliki logistički centar u Samoboru. Za razliku od matične kompanije u Sloveniji, u Hrvatskoj Intereuropa u proteklom nekoliko godina nije imala važnijih promjena vezanih uz korisnike njihovih usluga te dobavljače. Energenti imaju važan utjecaj na isplativost njihove usluge, ali i Gorton i Jurgec, osim krize, poskupljenja energenata i kvalitetne konkurencije, kao problem ističu i nelojalnu konkurenciju, koja ulazi u poslove ‘samo da se radi’, stvarajući poremećaj u vrednovanju rada i usluge, pogotovo u ekspresnoj dostavi. Riječ je uglavnom, ističu, o kompanijama koje su u velikim teškoćama koje prikrivaju preimenovanjima tvrtke.

• Naš je odgovor na takvo okruženje da želimo biti profesionalni, stručni i dosljedni – ističe Jurgec.

Račun im je otvoren u Privrednoj banci Zagreb. Poslovni rezultati za 2011. još nisu iskazani, ali prihod je u 2010. porastao 1,8 posto u odnosu na 2009., tj. na 260 milijuna kuna. U Poslovnoj Hrvatskoj pretpostavljaju da je prošlogodišnji prihod rastao 3,8 posto, ali vratimo li se u 2010. vidjet ćemo, objašnjava nam Denis Smolar, direktor tvrtke Dedes za računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske poslove, da se EBITDA (dobi prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) smažila s 44 na 26 milijuna kuna, što je izazvalo prvi gubitak nakon oporezivanja u četiri godine, u iznosu od 6,9 milijuna kuna. U strukturi aktive prevladava dugotrajna materijalna imovina u iznosu od 530 milijuna kuna, što je 87 posto bilance. U strukturi pasive prevladava kapital u iznosu od 415 milijuna kuna, dok dugoročne obveze iznose 60, a kratkoročne 140 milijuna kuna.

Iako se društvo uvelike financira iz kapitala, budući da kratkoročne obveze znatno premašuju kratkoročnu imovinu, što se može vidjeti i u koeficijentu tekuće likvidnosti od 0,62, doći će do potrebe refinanciranja kratkoročnih obveza budući da se ne mogu podmiriti iz nižega operativnog rezultata – kaže Smolar.

Dodaje da, ako se profitabilnost zadrži na postojećoj razini (EBITDA marža 10 posto), društvo ipak ne bi trebalo imati problema s refinanciranjem zbog solidne profitabilnosti. Situacija nije ni ružičasta ni bezizlazna, ali upravo zbog toga sada nemaju namjeru kupovati i prodavati tvrtke, što znači da čekaju da prođe oluja. I Gorton i Jurgec ističu da je logistika sve prepoznatljivija u svijetu jer ima važan utjecaj na racionalizaciju poslovanja, pa stoga ipak ne gube optimizam.

U prilog im ide i činjenica da se svjetsko tržište logistike još prošle godine počelo oporavljati i iako će morati proći još nekoliko godina da se stanje vrati na razinu iz 2008., ta je djelatnost jedna od inače budućih profitabilnijih zanimanja.

Intereuropa u ovom trenutku zapošljava 505 radnika, čime se nastavio pad broja zaposlenika u protekle tri godine. Njih je stotinjak viška ponovo zaposleno kod Intereuropinih kooperanata, a trebat će manje zaposlenika i nakon ulaska Hrvatske u EU.

Kadrova, kažu, imaju dovoljno, a kompaniju vodi tročlana Uprava, u kojoj su osim prvog čovjeka Jurgeca još i Zvonimir Jonjić (zamjenik predsjednika Uprave) i član Uprave Duško Jauk. Unazad četiri godine nije bilo promjene u sastavu Uprave i za sada slovenski vlasnici nemaju namjeru mijenjati ni njen broj ni sastav. Osim Uprave važni su i direktori podružnica: Dubravko Ptiček (podružnica Zagreb), Krešimir Jurgec (podružnica Varaždin i podružnica Cestovni prijevoz), Mirko Mijanović (podružnica Split), Marko Mandrapa (podružnica Rijeka) i Lovorka Benić-Kokotović (podružnica Osijek), a Jurgec ističe i pomoćnike direktora zagrebačke i varaždinske podružnice koji su također, kaže, kompetentni za uspostavljanje poslovne suradnje.

To je tim na koji se i u ovoj nešto težoj situaciji Jurgec oslanja, a kako je inače poznat kao čovjek koji ne trpi previše pogrešaka svojih podređenih, za pretpostaviti je da je riječ o uhodanom timu koji bi i u budućnosti trebao da čini okosnicu kompanije u Hrvatskoj. Vrlo su važne osobe u toj kompaniji i članovi Nadzornog odbora, kojih je također troje, a u njemu su predsjednik Ernest Gorton, zamjenica predsjednika Tatjana Vošinek-Pucer i član Željko Šalić.

Među najvećim kupcima njihovih usluga već dulje su Ducati, Jeger, Belišće, Barth, Zrinski, Whirlpool, Carlsberg, Haix i Philip Moris. Globalna kriza tijera ih, kažu vodeći ljudi te kompanije, da se znatno transformiraju prije ulaska Hrvatske u EU, jer bi ‘mekša’ prilagodba bila mnogo opasnija zbog loše gospodarske klime, velikog broja nezaposlenih i pada kupovne moći.

• Kompanija će zadržati vodeću poziciju u Hrvatskoj – tvrdi Andrija Jurgec.

To će ovisiti od brzine i dubine promjena i ponude novih usluga na sve zahtjevnijem tržištu koje se prestrojava, pogotovo nakon ‘bijega’ najbogatijeg Slovence. Cijela Intereuropa, pa tako i njen hrvatski dio, mora povući radikalne poteze, pogotovo jer kriza ne jenjava. No upravo je to prilika jer, kako smo rekli u početku, kriza tijera na racionalizaciju troškova, a logističko-distributivne tvrtke mogu mnogo ponuditi u tom segmentu, pa zašto ne vjerovati da je za takvo što sposobna i Intereuropa.