Nacionalno savjetovanje o poduzetništvu na novoj lokaciji

Na ovogodišnju konferenciju o investiranju u zlato, koja se održava 9. svibnja u Zagrebu u organizaciji Lidera i portala Srebrozlato.com, dolaze međunarodni stručnjaci za ulaganje.

Zlato je u proteklih deset godina doživjelo cjenovni rast prema prosječnoj godišnjoj stopi od oko 15 posto. S razine od oko 300 dolara u 2001. godini, cijena mu se popela na današnjih 1650 dolara za uncu. Zašto je tome tako? Koja to zbivanja na globalnoj ekonomskoj sceni uzrokuju znatan rast na zlatnome tržištu? Odgovore na ta i još neka druga iznimno vruća pitanja potražite na ovogodišnjoj konferenciji o investiranju u zlato, koja se održava 9. svibnja u zagrebačkom hotelu Four Points Panorama u organizaciji Lidera i portala Srebrozlato.com.

Zahvaljujući snažnome rastu, ta žuta plemenita kovina u investicijskoj je kategoriji s najvišom stopom povrata na uloženo. Prinos što ga donosi ulaganje u zlato, ali i u druge plemenite kovine, daleko nadmašuje prinose ulagača koji su se pouzdali u dionice, obveznice, mirovinske fondove ili oročenu štednju.

Vrhunski svjetski i regionalni stručnjaci u svojim će izlaganjima dati uvjerljive razloge za tvrdnju da svjetsko gospodarstvo u idućih nekoliko godina očekuje nova, još snažnija kriza. Zbog toga je investiranje dijela osobnoga portfelja u zlato i druge plemenite kovine ne samo odlična ideja koja može donijeti nove znatne dobitke, nego predstavlja nužnost zaštite i osiguranja vlastitih ulagačkih pozicija.

Čak i oni koji zlato smatraju reliktom prošlih vremena ne osporavaju da je barem pet posto ulagačkoga portfelja dobro držati u zlato, i to u vremenima gospodarskog rasta. A kad su ekonomska kretanja ‘kisela’, kao što je to danas, portfelj bi zlatom trebalo ojačati u daleko većim postotcima.

Na ovogodišnjoj će, drugoj po redu, konferenciji o investiranju u zlato govoriti tri iznimno ugledna međunarodna stručnjaka za ulaganje u plemenite kovine. Alasdair Macleod, ekonomist i bankar te viši savjetnik zaklade Goldmoney iz Sjedinjenih Američkih Država, ima višedesetljetno iskustvo u poslovanju na tržištu zlata. Ronald Peter Stöferle, glavni analitičar za tržište plemenitih kovina Erste banke iz Beča, urednik je svjetski uglednoga newslettera U zlato vjerujemo (In Gold We Trust). I konačno, Michael Checkan direktor je tvrtke Asset Strategies iz Sjedinjenih Država, specijalizirane za savjetovanje o ulaganju u zlato. Glavni sponzor ovogodišnje konferencije je Zlatarna Celje.

Ministarstvo poduzetništva i obrta u razdoblju od 31. svibnja do 2. lipnja organizira XVI. nacionalno savjetovanje o poduzetništvu.

No, za razliku od prethodnih godina kad se skup održavao u Šibeniku, ove će godine poduzetnici i obrtnici najnovije poruke, savjete, mjere i programe moći čuti okupljeni u kontinentalnom dijelu Hrvatske; točnije u Toplicama Sveti Martin. Iako na drugom kraju Hrvatske, dugogodišnja tradicija nastavlja se s ciljem rasta i razvoja, kako se često spominje, perjanice i žile kucavice hrvatskoga gospodarstva.

Lider express, tvrtka koja je na javnom natječaju dala pet milijuna kuna jeftiniju ponudu za pružanje poštanskih usluga Zagrebačkom holdingu, unatoč izgubljenom poslu neće otpuštati radnike. Naime, ondje su rekli da su radi tog posla zaposlili 70 ljudi.

• Bez obzira na ishod s Holdingom nećemo otpuštati ljude – izjavio je direktor tvrtke Saša Vidović.

Objašnjava da su posljednji događaji za njegovu tvrtku motivacija da još ustrajnije radi i inzistira na poštenoj igri utemeljenoj na zakonima i propisima, a ne pogodovanju tako da se zakonske odredbe tumače u najmanju ruku dvojbeno. Kaže i da ne želi odgovoriti na to zašto je izgubio natječaj unatoč tomu što je njegova ponuda bila povoljnija od konkurenta City exa za otprilike pet milijuna kuna, koji nema dozvolu za obavljanje poštanskih usluga, i od HP-a za 30-ak milijuna kuna, za što postoji i zapisnik s otvorenja ponuda, nego da bi to trebale učiniti relevantne institucije. Tvrdi da ima nekoliko puta više ljudi nego što je navedeno u podacima Poslovna.hr-a, gdje stoji da ih je 26.

• Zabilježili smo velik rast poslovanja, što se ne bi moglo ostvariti da nemamo dobre tehničke mogućnosti i ljude – zaključio je Vidović.

Očekujemo da će se na godišnjem skupu mreži pridružiti institucije iz Srbije, BiH, Slovenije, Makedonije, Albanije i Estonije.

• Kako je odlučeno da se godišnji skup članova ENETOSH-a održi u Zagrebu, s obzirom da je Hrvatska tek postala članica te institucije? – Početkom prošle godine Visoka škola za sigurnost postala je punopravna članica mreže ENETOSH. Na zadnjem godišnjem skupu, gdje su uz nas domaćinstvo za idući skup ponudili kolege iz Rusije i Rumunjske, prevagnula je naša inicijativa s obzirom da smo ponudili organizaciju posebnog sastanka za zemlje iz naše regije, koje nisu potpuno informirane o radu mreže. Time se proširuje rad na dva dana, pri čemu je prvi dan predviđen za postojeće članove, a drugi rezerviran za upoznavanje drugih institucija s radom mreže pod radnim nazivom ENETOSH SEE Kickoff Meeting, odnosno predstavljanje mreže zemljama jugoistočne Europe.

• Koji su to konkretni proizvodi mreže aktivnog umrežavanja? – Internetska platforma ENETOSH, standard izvrsnosti i međunarodni susreti mogu se smatrati konkretnim uslugama koje su proizašle iz rada mreže. Internetska platforma korisnicima nudi više od 600 primjera dobre prakse iz 40 država, pregled tko je tko među stručnjacima za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja te neke druge mogućnosti. Standard izvrsnosti i međunarodni susreti međusobno se dopunjavaju i osnova su za razmjenu informacija i inovacija struke.

• Je li zakonodavni okvir u kojem djeluju obrazovne institucije s područja sigurnosti u Hrvatskoj usklađen s europskim okvirom? Kolika je potreba tržišta za tim kadrovima? – Usklađen je u smislu Bolonjske deklaracije, a programski je prilagođen potrebama gospodarstva zemlje. Kompetencije studenata Visoke škole za sigurnost usklađene su s kompetencijama stručnjaka sigurnosti u Europi. Iako se u prvi plan stavlja industrija, graditeljstvo, poljoprivreda i šumarstvo, na tom se studiju obrazuju kadrovi koji se bave preventivom u integralnoj zaštiti ljudi i materijalnih dobara, koji rade u tijelima državne uprave, državnim inspektoratu, MUP-u, MORH-u, vatrogasnim postrojbama i kod poslodavaca koji su uveli i primjenjuju sustav zaštite okoliša. Trenutačno su nezaposlena 32 inženjera sigurnosti i 35 diplomiranih inženjera sigurnosti. U Hrvatskoj djeluje 81.435 pravnih osoba u kojima je zaposleno manje od 50 radnika, pa poslodavci mogu sami obavljati poslove zaštite, 3247 osoba u kojima je zaposleno 50 do 250 radnika, pa bi trebale zaposlititi stručnjaka sigurnosti sa završenom prvom razinom obrazovanja, i 600 tvrtki u kojima je zaposleno više od 250 radnika, koje bi trebale zaposlititi jednog ili više stručnjaka sigurnosti s drugom razinom visokog obrazovanja.