Tko želi brži oporavak, mora se orijentirati na izvoz. Većina obiteljskih tvrtki orijentirana je na domaće tržište, zato se u njihovu slučaju oporavak ne očekuje prije druge polovine 2013.; one pak orijentirane na izvoz mogu, u skladu s događajima u eurozoni, bilježiti bolje trendove već u drugoj polovini ove godine.
Četvrta Liderova konferencija ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’, koja se prošlog četvrtka održala u zagrebačkom hotelu Panorama, velikim dijelom bavila nasljednicima u čijim rukama ostaje budućnost obiteljskog biznisa. Izneseni su i neki zanimljivi podaci, poput onoga da je gotovo pola Hrvata zaposleno u obiteljskim tvrtkama. Vrlo je česta zabluda da su obiteljski biznisi mala i srednja poduzeća koja ne utječu previše na sudbinu gospodarstva. Međutim, upravo suprotno: velike autoindustrije i veletrgovine u svijetu niknule su kao obiteljske tvrtke; tako je i u Hrvatskoj, gdje je Agrokor najbolji primjer za to.
Na konferenciji je bio i ministar poduzetništva i obrta, koji je pozvao sve male i srednje tvrtke da se aktivno uključe u programe Ministarstva i u ovoj godini iskoriste prilike koje nude HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo. Ministar je okupljenim predstavnicima obiteljskih tvrtki, članovima HUP-a i akademskih zajednica najavio da će Vlada ove godine programima financirati projekte iz HBOR-ova kreditnog fonda u vrijednosti od sedam milijardi kuna.
HBOR poduzetnicima nudi kamatnu stopu od tri posto s počekom od pet godina i otplatom na 17 godina. HAMAG obiteljskim tvrtkama omogućuje jamstvo na prvi poziv, odnosno državna jamstva kojima bi poduzetnici bilo lakše doći do novca za investiranje. Za desetak dana Ministarstvo će predstaviti i novi program ‘Poduzetnički impuls’, kojim će se poduzetnicima osloboditi dodatnih 336 milijuna kuna – najavio je Maras.
Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Njezini podaci pokazuju da u svijetu između 70 i 90 posto godišnjega svjetskog BDP-a stvaraju obiteljske tvrtke: – Drugu generaciju preživi 30 posto tvrtki, 13 posto treću, a samo je tri posto dugovječno. Takvi trendovi pomalo se mijenjaju jer su poduzetničke obitelji sve češće, no nepotizam je i dalje velik problem – objasnila je Singer.
Smatra da Vlada nije jedina odgovorna za razvoj obiteljskog biznisa, no da bi se drukčijom poreznom politikom, obrazovnim programima, promjenom Zakona o poduzetništvu kojom bi se tvrtkama omogućilo da dođu do novca a da ne izgube kontrolu trenutačna situacija mogla okrenuti u korist obiteljskog biznisa.
Hrvoje Bogdan iz Adizesa, Natalija Pekić iz Centra za poduzetništvo te Tanja Prekodravac iz tvrtke Selectio objasnili su kako prepoznati lidera u obitelji i iznijeli zakonitosti prijenosa obiteljskog biznisa.