Što valja zapamtiti

Posao se odgađa zato što je dosadan – nitko ne odgađa omiljeni desert.

Zadatak često izbjegavamo izvršiti zbog dva osnovna razloga: ili je dosadan ili jednostavno nismo sigurni kako bismo ga trebali obaviti. Srećom, za oba slučaja ima lijeka, potrebno je samo malo discipline.

Čini se da nitko nije imun na odgađanje. Kad je netko pitao Ernesta Hemingwaya kako napisati roman, njegov je odgovor bio: ‘Najprije odmrznite hladnjak!’ Međutim, odgađanje zadataka smanjuje našu produktivnost i narušava psihu. Prokrastinacija nije neizbježna. Shvaćanje zašto odgađate posao i konkretni koraci da to spriječite pomoći će vam da obavite više posla i dobro se osjećate.

Prema mišljenju Neda Hallowella, psihijatra i autora mnogih knjiga, odgađanje posla često je posljedica zauzetosti. ‘Odgađamo zato što moramo mnogo napraviti’, kaže. Naravno, i zato što želimo izbjeći stvari koje ne volimo. ‘Mnogi ljudi izbjegavaju zadatak zato što je dosadan ili težak’, tvrdi Teresa Amabile, profesorica na Harvard Business Schoolu.

Ipak, kao što ste vjerojatno i sami dosad naučili, ne isplati se zabušavati. ‘Odgađanjem zadatak neće ‘nestati’. Ako ga izvršite, hoće’, kaže Hallowell. Sljedećih nekoliko savjeta može vam pomoći da to izbježete.

Pokušajte shvatiti što vas zadržava. Kad se uhvatite u izbjegavanju zadataka, zapitajte se zašto. Hallowell naglašava da se najčešće odgađaju dvije vrste zadataka: oni koje ne volite raditi i oni koje ne znate raditi. Od ta dva češći je prvi jer, kaže Hallowell, nećete odgađati omiljeni desert.

Isto tako, ako nemate dovoljno vještine ili znanja, ili ste nesigurni da biste nešto počeli, to ćete vjerojatno odgoditi. Kad otkrijete zašto odgađate posao, možete razbiti taj začarani krug i spriječiti buduće ‘ispade’ prokrastiniranja. Možete zatim odrediti jasne rokove, napraviti raspored s datumima za svaki zadatak.

‘Čim dobijete zadatak, razbijte ga u nekoliko manjih cjelina koje možete kompletirati u sekvencijama’, savjetuje Amabile.

Onda dodijelite rokove svakom od njih kako biste si dali vremena da odradite dio po dio. Zbog tih ‘malih pobjeda’ posao je izvediv i one pridonose vašem dojmu napretka. Postići ih lakše je nego probijati se kroz velik i težak projekt. Osim toga, postavljanje rokova dobar je način da izbjegnete potpun raspod projekta. Za ono što ćete vjerojatno odgađati postavite si podsjetnike u kalendar ili na samoljepive papirice i koristite se bilo kojim vizualnim pomašalom koje će vam pomoći da ne izbjegnete projekt.

Često odgađamo i kad je nagrada za posao predaleko. Regina Conti, profesorica psihologije na Sveučilištu Colgate, navodi primjer poreza. ‘Netko će htjeti napraviti obračun poreza da bi izbjegao zakonsku kaznu, no zato što su te kazne daleko u budućnosti, a zadatak je dosadan, neće imati poticaja da to napravi’, kaže.

Da biste stvorili dojam hitnje zadatka, usredotočite se na kratkoročne nagrade, poput dobivanja povrata poreza. Ili, ako ga nema, ubacite nešto svoje, poput stanke za kavu ili kratkog razgovora s kolegom nakon što završite zadatak. I u zadatak možete ugraditi nagradu tako što ćete ga učiniti zabavnijim. Radite s nekim na posebno teškom projektu ili postavite to kao igru da obavljanje zadataka ne bi bilo toliko dosadno i ujednačeno.

Nitko nije rođeni prokrastinator. Otkrivanje zadatka koje ćete najvjerojatnije odgoditi, korištenje rokova kao motivacije za obavljanje zadataka u određenom vremenskom okviru, nagrađivanje sebe za izvršenje pojedinih točaka, izbjegavanje nazivanja sebe prokrastinatorom kao da je to neodvojiv dio vas, traženje pomoći pri teškim zadacima i dijeljenje velikih projekata na manje dijelove, sve su to korisni savjeti.

Dobro je uključiti i druge ljude. Jedno od načela koje Hallowell često ponavlja u svojim radovima jest: ‘Nikad se ni za što ne brinite sami.’ Ako ne znate kako to napraviti, zatražite pomoć. Obratite se za savjet kolegi od povjerenja ili prijatelju ili potražite primjer projekta na kojem radite kao polaznu točku.

‘Drugi su sjajni izvor ekstrinzične motivacije’, primjećuje Conti. Tražiti od nekoga da vam revidira posao može biti poticaj za počinjanje posla jer znate da vas netko čeka. Možete čak i ući u antiprokrastinirajući pakt s kolegom: podijelite ono na čemu radite i pritisnite jedan drugog na poštovanje rokova.

Posljednji je savjet: neka vam izvršavanje zadataka prijeđe u naviku.

‘Ljudi prekriže ruke i jednostavno kažu: ‘Odgodio sam to!’’, kao da je to izvan njihove kontrole. Imate kontrolu nad time i bit ćete iznimno ponosni kad je preuzmete’, kaže Hallowell, koji priznaje da je i sâm bio prokrastinator, ali uspio se izvježbati da ne bude. ‘Više to ne činim, jednostavno napravim što moram’, ističe.

Neposredna je korist od brzog počinjanja zadataka, to je navika koja se može steći. Amanabile predlaže praćenje napretka.

‘Samo pet minuta na dan bilježite napredak koji ste postigli, zapreke na koje ste naišli i ono što ćete napraviti sljedeći dan da biste dalje napredovali’, kaže. Preporučuje da to napravite u dnevniku rada i onda se promatrajte i govorite o sebi kao o nekomu tko obavlja zadatke.

Primjenjivanje samo jednog od navedenih savjeta može uvelike pomoći. Svi pet pak jamči kraj odgađanja.