Pri odabiru PVC stolarije s kojom želite postići uštedu na potrošnji energije i time štedjeti novac, najveću ulogu će imati staklo koje izaberete. Svaki prozor sastoji se od okvira (npr. PVC profila) i stakla koje zauzima najveći udio površine pa time i najviše utječe na zaštitu od hladnoće ili topline.
Danas su standardna IZO stakla s dvostrukim ostakljenjem 4mm i razmakom od 16 mm čime se dobiva ukupna dubina stakla od 24 mm (4-16-4 mm). Takvo staklo ima koeficijent prolaznosti topline Ug = 2,8 W/m2K što znači da na 1m² površine stakla gubimo 2,8 W energije u 1 satu ako je razlika između vanjske i unutarnje temperature 1 °C. Kako bi se taj gubitak energije smanjio, sve su češće u uporabi bolja stakla veće izolacijske moći. Tako bi, primjerice, već po ENVN europskim normama, a i po hrvatskim pravilnicima o gradnji, trebalo na svaki prozor ugraditi ostakljenje koje s unutarnje strane ima niskoemisijski premaz, tzv. LOW-E staklo. LOW-E stakla ili niskoemisijska stakla na sebi imaju poseban zaštitni premaz koji omogućava zadržavanje dijela topline unutar prostorije i na taj način smanjuju toplinske gubitke. Ugradnjom LOW-E stakala dvostruko se poboljšavaju izolacijska svojstva i omogućavaju da kroz takve prozore uštedimo više energije za grijanje ili hlađenje.
Pojavom svijesti o energetskoj učinkovitosti i uštedama na energiji sve se više počinju ugrađivati trošljuna stakla koja imaju još bolja izolacijska svojstva čiji Ug faktori padaju i do Ug= 0,6 W/m2K, čime se trostruko štedi!
I okviri (profili) su važan čimbenik uštede. Tridesetak posto udjela površine prozora imaju i okviri koji također utječu na izolacijska svojstva prozora. Danas su standard profili s ugradbenom dubinom od 70 mm i 5 ili 6 zračnih komora. Na izolacijska svojstva profila najviše utječe njihova dubina, konstrukcija i broj zračnih komora koje poboljšavaju ta svojstva. Profili sa 70 mm dubine i 5 komora imaju koeficijent prolaza topline kroz okvir uglavnom Uf= 1,4 W/m2K, neki su malo bolji neki malo lošiji, ali to se kreće oko tog broja. Kako staklo ima udio utjecaja na ukupan faktor od gotovo 70-75%, a profil 25-30%, vrlo je važno da se unutar profila ugradi što bolje staklo.
Sve većom svijesti o uštedi energije i utjecajem koje imaju prozori i vrata na te uštede, pojavljuju se materijali (profili) sve većih ugradbenih dubina i sa sve više zračnih komora npr. 83 mm i šest komora, također i profili koji su punjeni termo-izolacijskom pjenom itd… Sve je to u svrhu kako bi se što više spustio koeficijent prolaza topline kroz prozor. Sada su već mogući rezultati do Uw= 0,6 W/m²K što je čak do 4 puta bolje nego što je do sada bio standard u Hrvatskoj. Samim time omogućava se da se sa stolarijom uštedi i do 75% energije i novca. Investicija u izmjenu starih prozora koji su gubili veliku količinu energije zbog loših izolacijskih sposobnosti itekako se isplati jer će se investicija brzo vratiti zbog manjih računa za grijanje ili hlađenje.
Savjet za zelenu gradnju organizirao je VII. Simpozij o zelenoj gradnji čija je svrha pružanje besplatne edukacije stručnoj javnosti – arhitektima, inženjerima strojarstva, elektrotehnike i građevine. Zelenu gradnju Savjet promovira i kroz neformalna druženja pod nazivom ‘Better Building Brunch’, a do sada su održana tri druženja: prvi s predsjednikom Josipovićem, drugi sa Scotom Horstom, starijim potpredsjednikom američkog Savjeta za zelenu gradnju, a treći je u gosti Ivana Vrdoljaka, ministra graditeljstva i prostornog uređenja. U suradnji s drugim europskim Savjetima, prošle je godine hrvatski Savjet lansirao i cjelogodišnji edukacijski program, ‘Green Building Professional’. Cilj ovog programa je podizanje naraštaja multi-disciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje, a namijenjen je profesionalcima iz različitih relevantnih disciplina.
