Home / Biznis i politika / Avans za pokrivanje provizije

Avans za pokrivanje provizije

Bez obzira na to priznaju li krivnju, optuženici u slučaju Fimi medije u nastavku će suđenja, koje je počelo ovoga tjedna, možda imati više razloga da mirno čekaju ishod nego mnogi drugi akteri čija bi imena tek mogla isplativati na površinu tijekom postupka. Već na početku suđenja u priču je upleten predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, za kojega je Mladen Barišić izjavio da je iz crnog HDZ-ova fonda dobio pola milijuna kuna, zatim zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, za kojega Barišić kaže da je sa Sanaderom dogovarao kako će HDZ preuzeti Televiziju Z1.

Vladina gospodarska politika počela je dobivati obrise. Poduzetnici koji budu dobivali poslove za državu i njezine tvrtke u postupcima javne nabave od sada mogu računati na to da će im država avansno plaćati do deset posto dogovorene cijene. Iz nepoznatog razloga institut avansa, uobičajen u velikim poslovima svuda u svijetu, do sada je bio zabranjen u postupcima javne nabave. Njegovo ponovno uvođenje, prema Vladinu investicijskom planu za ovu godinu teškom 1,8 milijardi kuna, država će stajati 180 milijuna kuna, što je minorno u odnosu na korist koju će donijeti realnom sektoru, osobito građevinarima. Jasnog, sve će to pasti u vodu ako država i njezina poduzeća ne budu plaćali i ostatak obveza prema izvođačima radova bez kašnjenja. I, što je još važnije, ako se taj avans ne zatraži natrag od poduzetnika na ime provizije za dobiveni posao.

Možda je doista u pitanju samo nekoordiniranost različitih dijelova državne administracije, ali ipak čini se kao namjerno podmetanje. Nakon što je prema provedenom međunarodnom natječaju Danko Končar država odobrila koncesiju za prvu lokaciju projekta Brijuni rivijere, na području Sv. Katarina – Monumenti, ta je lokacija, na kojoj su ruševine austro-ugarske vojarne, proglašena zaštićenim kulturnim dobrom. Iz redova Končareve tvrtke Kermas vod četiri, koja je dobila koncesiju, reagirali su prilično suzdržano, izjavivši da su neugodno iznenađeni, ali da neće odustati od projekta, što može samo značiti da su iz vrha odmah kontaktirali s njim te mu obećali da će se to riješiti.

Ma koliko bila spora, čak je i pravda u Hrvatskoj nerijetko brža nego što se rješavaju investicijski projekti. U utorak je u Rijeci potpisan ugovor o projektiranju i izgradnji novog kontejnerskog terminala, za koji je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio da su sredstva Svjetske banke za taj ugovor odobrena još 2003. Ugovor vrijedan 70,6 milijuna eura dobio je konzorcij u kojem su tri talijanske tvrtke i Osijek Koteks. Gradnjom novog terminala riječka će Luka dobiti važnu konkurentsku prednost pred Trstom i Koprom, ali samo kad je riječ o dubini gaza, jer će dubina mora uz terminal iznositi od 18 do 20 metara. Za potpunu prevlast Rijeka će još morati pričekati da na red dođu nizinska pruga i cesta koja će Luku spojiti s riječkom obilaznicom.

Svakomu tko imalo poznaje Radimira Čačića i Borislava Škegra jasno je da njih dvojica mogu razgovarati dulje od pet minuta jedino ako se apsolutno slažu o temi razgovora. Ako je točno da su do sada već više puta razgovarali o tome da bi konzorcij sastavljen od investicijskih fondova, predvođenih Škegrinim Questusom, trebao postati Vladin partner u privatizaciji Brodotrogira i 3. maja, onda gotovo možemo biti sigurni da će tako i biti. Problem je novac, kojeg fondovi ipak nemaju dovoljno za restrukturiranje dvaju brodogradilišta, ali svakako mogu u njih uložiti više nego što je to planirao odbijeni Danko Končar.

Citigroup je ovaj tjedan postao prva velika američka banka u kojoj su se dioničari pobunili protiv velikodušnog plana kompenzacije koji si je uprava na čelu s Vikramom Panditom namijenila. U neobvezujućem glasovanju 55 posto njih odbilo je poduprijeti plan prema kojem bi Pandit, već ugodno popunjen s 15 milijuna dolara plaće i bonusa za prošlu godinu, i njegovi vjerni pobožnici dobili još malo milijuna, unatoč ne baš ambicioznim postavljenim poslovnim ciljevima. Nesvakađašnja odbijenica tumači se nesrazmjernim slabašnim rezultata banke i izdašnih direktorskih naknada te činjenicom da je Pandit istodobno najavio kako dividenda ove godine neće rasti. Nema, naime, dovoljno za sve.