Nova vlast najavljuje investicijski zamah, ali ima nove favorite. Agonija nekad privilegiranih građevinara koji više ne dobivaju nove poslove mogla bi omogućiti državi da jeftino uđe u njihovu vlasničku strukturu i tako dobije znatnu građevinsku operativu.
Nekadašnji divovi više nisu sigurni za posao čak ni kod kuće, i to već dulje, a čini se da je nova vlast još više počela stvarati tržišnu neizvjesnost.
Takva situacija nikako ne ide na ruku Konstruktor-Inženjeringu koji je u najtežoj situaciji od spomenutih tvrtki, jer prema tvrdnjama dobro upućenih izvora njegov je dug dosegnuo 500 milijuna kuna i čini se da je sve manje izgleda da tu tvrtku da se izvuče iz gliba. Na to upozorava i pisanje Slobodne Dalmacije prije više od mjesec dana da je katarska Agencija za javne radove ‘dala nalog da se naplati bankovno jamstvo koje je Konstruktor dao 2006. za izvršenje radova u Dohi’. Kako je navedeno, radi se o 17,2 milijuna dolara koje je dala Zagrebačka banka preko Paribas banke u Dohi, za što je upravna zgrada u Splitu stvorena pod hipoteku. Već je tada nagovješteno da Konstruktor-Inženjering neće preživjeti, a najnovije informacije iz Bosne i Hercegovine kao da tomu idu u prilog. Naime, hrvatski je konzorcij hidroelektra-Konstruktor imao najbolju ponudu za dionicu autoceste Kravice – Zviroviću južno od Mostara od 57 milijuna eura, no posao je izgubio jer splitska tvrtka nije mogla dostaviti bankovno jamstvo, baš kao i svojedobno za propali posao gradnje autoceste u Crnoj Gori. O tome u Konstruktoru šute kao i o dugu, no zahtijevajući upravo tomu, posao će dobiti češko-bosanski konzorcij OHL ZS – Niskogradnja.
Uz golemi dug, nemogućnost dobivanja bankovnog jamstva, ozbiljnu preporuku Poslovne Hrvatske za provjeru poslovanja te lošeg ugleda stvorenom u Kataru (pogotovo nakon što je zatraženo nekoliko zaposlenika i nakon što su im tamošnje vlasti oduzele vize) Žderićevoj kompaniji nikako ne ide na ruku ni to što je nova vlast u Hrvatskoj odlučila začepiti rupe iz kojih je curio novac, najčešće kanaliziran u Konstruktor i druge spomenute ‘Sanaderove’ tvrtke. Tako je, primjerice, kako doznaje Lider, u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama uvedena dvostruka supervizija kojom se provjerava svaka iščezva faktura te se izlazi na teren da bi se utvrdilo jesu li naručeni poslovi propisno obrađeni.
Doduše, jedna je od ovih tvrtki, Dalekovod, početkom godine sklopila s Hrvatskim cestama ugovor vrijedan 36,4 milijuna kuna za izvođenje radova na elektroenergetskom napajanju, izgradnji cestovne i tunelske rašvete te opremanju i ventilaciji tunela Burlica, pa iako je naši izvori ne stavljuju u rang Konstruktor, tu tvrtku pritišće dug od čak 276 milijuna kuna. Ako se uzme u obzir da je godinu prije poslova s dobiti od 900 tisuća kuna, onda je jasno da je 2011. bila strahovita.
Radi se o normalnom gubitku iz poslovanja jer je prihod Grupe u posljednje dvije godine pao iznad 60 posto te kompanija nije uspjela pravodobno prilagoditi u istom razmjeru rashodovnu strukturu svog poslovanja. Da bismo otpustili 300-tinjak ljudi (oko 15 posto radne snage), morali smo se dokapitalizirati u prošloj godini, jer nismo imali sredstava za zbrinjavanje viška ljudi prema Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru te za restrukturiranje poslovanja i čišćenje bilance. Iako je navedeni gubitak velik, radi se o prvoj negativnoj godini Dalekovoda od početka ekonomske krize – kaže Luka Miličić i dodaje da Grupa nakon iskazanoga gubitka ima kapital od 610 milijuna kuna te po potrebi može povlačiti nov kapital s tržišta s obzirom na to da kotira na burzi. Osim toga napominje da su se u posljednje četiri godine orijentirali na inozemno tržište jer je domače premalo te da imaju ugovorene poslove od 250 milijuna kuna koje tek trebaju odraditi. – Najavljeni intenzivni ciklus investicija kod kuće već počinjemo osjećati porastom narudžbi, stoga vjerujemo da je budućnost za nas neupitna – kaže.