Obnova zgrada ključna za energetsku učinkovitost

Ministar je najavio raspisivanje natječaja za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti zgrada u javnom vlasništvu. Kojim tempom će se zgrade obnavljati i koji će objekti imati prioritet? Spremnost, želja i mogućnosti vlasnika javnih zgrada odredit će tempo kojim će se javne zgrade obnavljati. Prioritet će se dati zgradama s najvećom potrošnjom energenata i vode i najvećim potencijalom uštede. Ovdje bi trebalo istaknuti da u Hrvatskoj ima pričuvano 11 tisuća različitih građevina u vlasništvu javnog sektora, a obnavljat će se samo one zgrade za čiju se obnovu utvrdi da je ekonomski isplativa.

Ističe se kako će projekti energetske učinkovitosti imati velik utjecaj na oživljavanje građevinskog sektora i gospodarstva. Na koje sve načine? Kroz zapošljavanje ljudi na obnovi zgrada zasigurno ćemo ponajprije aktivirati građevinski sektor; od izvođača radova, proizvođača toplinsko-izolacijskih materijala do projektanata. Tvrtke koje će se razvijati u tom smislu bit će spremne za ulazak u EU i opstanak na visoko konkurentnom tržištu. Integralnom (cjelovitom) energetskom obnovom zgrada, potaknut će se razvoj obrtništva te proizvodnja građevinske i energetski učinkovitije opreme. Na taj način kreirat će se nova radna mjesta u više grupa djelatnosti, a smanjiti će se fiksni troškovi za energiju i vodu u javnom sektoru.

Što je s podizanjem energetske učinkovitosti privatnih stambenih zgrada, posebice starijih. Hoće li država i na koji način pomoći u njihovoj obnovi? Razmatramo mogućnosti kako potaknuti obnovu stambenih i višestambenih zgrada građenih s potrošnjom toplinske energije za grijanje višoj od 200 kWh/m².

Najavljeni su i izmjene energetskih zakona. Što će se promijeniti? Izmjene će biti u dijelu usklađivanja s Direktivom 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada koja zahtijeva uvođenje strožih zahtjeva za energetska svojstva zgrada te obvezno razmatranje korištenja obnovljivih i alternativnih energetskih sustava u zgradama svih veličina. Također će se otvoriti prostor za razvoj ESCO tržišta, kako modela ugovaranja tako i raznih oblika ESCO tvrtki. Osnažit će se mehanizmi provedbe čime će se podići kvaliteta usluga.

Zelena gradnja polako postaje standard u EU, kada će se to dogoditi i u Hrvatskoj? Gradnja energetski i ekološki učinkovitih građevina, poznatija kao ‘zelena gradnja’ još je daleko od toga da bi postala standard u državama članicama EU-a. Samo polovina država u nekom je obliku u svoje zakonodavstvo predstavila zahtjeve pasivne i niskoenergetske gradnje. Koncepti i standardi pasivne i niskoenergetske gradnje nijedne se ne mogu postaviti preko noći. To je proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, promicanje i poticanje te se kao takav odvija i u Hrvatskoj.

Planira li država i kako poticati privatne tvrtke, a i pojedince na zelenu gradnju? Planom povećanja nul-energetskih zgrada koji planiramo izraditi do kraja godine zasigurno će se predvidjeti i takve mogućnosti, s obzirom da one u svom životnom vijeku uključuju aspekte zaštite okoliša primjenom proizvoda koji su okolišu prihvatljivi.

Može li se novac iz EU fondova upotrijebiti za podizanje energetske učinkovitosti? Koristi li ga Hrvatska? Dostupna sredstva iz EU fondova u smislu darovnica za potrebe ulaganja u konkretne mjere poboljšanja energetske učinkovitosti još uvijek su nam limitirana. Međutim, postoje povoljne kreditne linije upravo za ovu svrhu i one su nam već sada na raspolaganju.