Donedavno dogmatična mantra o štednji lišena ozbiljnijeg promišljanja o rastu polako dobiva sve više protivnika u Europi, najviše zbog izostanka željenih, ili bolje rečeno obećanih, rezultata, konkretnije zato što se recept za izbjegavanje krize želi iskoristiti za izlazak iz krize. Europa se stalno ljušta na rubu nove recesije, prezađužene zemlje i dalje su prezadužene, nezaposlenost je visoka, razina proizvodnje i potrošnje veoma slabi, pa su i političke stranke koje na to reagiraju kanaliziranjem nezadovoljstva tim ekonomskim konceptom sve popularnije. Nakon što su zbog mjera štednje popadale vlade na europskom jugu (Grčka, Španjolska, Italija, Portugal), zaraza se, čini se, polako širi i na sjever.
Indeks menadžera nabave za 17 članica eurozone ovaj je mjesec pokazao pad aktivnosti, a indeks proizvodnje i usluga pada već tri mjeseca i ispod je 50 bodova, što znači kontraktiju ekonomije. Jednostavnije, Europa je, zapravo, opet u recesiji, a slijedom takva razvoja događaja i tvrdoglava Njemačka koja svoj recept iz sasvim drukčije ekonomske kuhinje gura svima ostalima, mogla bi se doživjeti grubo buđenje. Čak je i njezina industrija počela pokazivati znakove usporavanja jer je Europa glavno njemačko tržište. Ekonomist u Deutsche Banku Gilles Moec smatra da je kombinacija fiskalne štedljivosti i kreditne stiske uzrok recesije za koju si je Europa sama kriva jer takve situacije nema nigdje drugdje u svijetu.
Jedan od načina postizanja održivosti i konkurentnosti u gospodarstvu upravo je primjena zelenih tehnologija, smatra povjerenik EU za pitanja okoliša Janez Potočnik. Najviše ulaganja dosad je privlačila solarna energija, stijedi je proizvodnja biogoriva. Unatoč tomu što je riječ o vrlo skupoj tehnologiji, ona nam sve potrebna zbog nesigurne budućnosti koju nam donosi uporaba fosilnih energenata. Nije nimalo čudno što su ulagači spremni mnogo ulagati u taj ekonomski sektor. Ponajprije se ulaže u solarni sustave, biogorivo, automobile, baterije, zelene zgrade i energiju koja se dobiva od vjetra.
