Šmid iz SSH, i Vlado Puljiz s Pravnog fakulteta u Zagrebu. No, prijedlozi predstavnika umirovljenika i sindikata temeljito se razlikuju od onih ostalih sudionika. Sporan je dodatak od 27 posto za umirovljenike iz I. mirovinskog stupa u odnosu na one iz II., ‘švicarski model’ izračuna mirovine, zadržavanje ili ukidanje II. i III. mirovinskog stupa, razlika između starih i novih umirovljenika… Na konferenciji su održana i dva okrugla stola: ‘Održivost i razvoj sustava generacijske solidarnosti’ i ‘Razvoj kapitaliziranoga mirovinskog sustava kroz II. i III. stup’.
Zoran Anušić, ekonomist iz Svjetske banke, izjavio je da će i dalje padati mirovine iz I., ali i mješovite iz I. i II. stupa ako se hrvatski mirovinski sustav ne reformira. Podaci su to, naglasio je Anušić, objavljeni u studiji Svjetske banke 2011. godine. Anušić tvrdi da je hrvatski mirovinski sustav nepravedan jer dodatak od 27 posto dobiva samo dio umirovljenika, oni koji su u I. stupu. Osim toga sustav je i socijalno neodrživ jer je velika razlika u iznosu mirovina između starih umirovljenika, oni koji su umirovljeni do 1998., i novih, kojima se od 1999. mirovina obračunava po ‘švicarskom modelu’. Takav mirovinski sustav, naglasio je Anušić, potiče neaktivnost, rano umirovljenje i sivu ekonomiju jer je niska doba granica za odlazak u mirovinu, razdoblje za prijevremeno umirovljenje je predugo, a smanjenje prenisko, ima previše posebnih mirovina, kao i invalidskih koje je vrlo lako dobiti… Anušić predlaže dodatak svim umirovljenicima od 27 posto, da osnovna mirovina bude proporcionalna uplati u I. stup, povećanje stope izdvajanja za II. stup jer kuna uložena u njega ne daje lošije rezultate od one uložene u I. stup. Mišljenja je da se ne smije dopustiti izlaz iz II. stupa jer bi se time narušio sustav, predlaže povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina do 2030. godine, konvergenciju svih posebnih mirovina općim pravilima, u pet godina ili sporijom indeksacijom, veći odbitak za prijevremeno umirovljenje, smanjenje najniže mirovine za 50 posto, valorizaciju mirovina s plaćama i usklađivanje s cijenama. Reforma mirovinskog sustava po ovim načelima povisila bi i stabilizirala višestupne mirovine, a snizila bi relativne mirovine iz sustava transfera i fiskalni deficit.
Novi dug? Silvano Hrelja tvrdi da mirovinski sustav ne bi ovisio o državnom proračunu kad bi svi ispunili svoje obveze prema uplaćivanju doprinosa i pokrivanju dodatnih rashoda prema posebnim propisima. – Sustav nije imun na utjecaj politike i interesnih skupina. Ukinuto je postojanje instituta punoga radnog staža jer postaje važnije koliko ćemo dugo živjeti i primati mirovinu od činjenice koliko smo dugo uplaćivali mirovinske doprinose – izjavio je Hrelja naglasivši da je trostupni mirovinski sustav nametnut bez javne rasprave i suglasja socijalnih partnera. Ulaganje u II. stup Hrelja smatra previše rizičnim, a njegovo održavanje skupim jer ga servisira nekoliko institucija. – Da bi netko dobio mjesečno po 1000 kuna mirovine iz II. stupa mora u 65. godini života unijeti u taj stup 300.000 kuna. Za to mu, uz uplatu od pet posto na mjesec, treba 88 godina – kaže Hrelja. Josip Vincic, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, naglasio je da prosječna mirovina iznosi 2147 kuna, čime se svrstavamo na europsko dno. – U ožujku ove godine izračunali smo da su u zadnjih 12 godina, otkako se primjenjuje ‘švicarska formula’, mirovine zaostale za plaćama 10,45 posto. Zahtijevamo da se ta razlika od 10,45 posto pretvori u novi dug umirovljenicima – kaže Vincic, upozorivši da je 79 posto umirovljenika siromašno jer primaju prosječnu mirovinu od 1676 kuna. Vincic je mišljenja da je reforma mirovinskog sustava nužna, ali samo ako će mirovinu tretirati kao ekonomsku, a ne socijalnu kategoriju. Matica umirovljenika Hrvatske pripremila je Deklaraciju o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi treće životne dobi u kojoj je predložila novu definiciju mirovine. Po toj Deklaraciji mirovina je ‘osnovno i neotuđivo pravo umirovljenika stečeno radom i uplatom doprinosa, koje bi RH trebala utemeljiti kao osobno imovinsko pravo zaštićeno Ustavom i zakonima RH.’
