Stvaranje brenda online osjetljiv je posao. Naime, brend se na internetu ne gradi samo elegantnom internetskom stranicom ili profilom na društvenim mrežama. S evolucijom online medija mijenjaju se i korisnici i njihova očekivanja te način na koji prihvaćaju informacije i odgovaraju na njih, tako da prezentacija brenda nije dovoljna; danas korisnici žele interakciju. S obzirom na to da virtualni svijet sve više poprima konture realnoga i postaje socijalan, postaje i jednako složen, zato je suvišno i suludo sanjati o tome da se doživljajem brenda može jednostavno upravljati ili da se taj proces može potpuno kontrolirati.
Vaš je brend ono što Google izbaci o vama, zato je predstavljanje na internetu mnogo osjetljivije od onoga u fizičkom svijetu. Golem je protok informacija i svi mogu stvarati sadržaja zato treba mnogo više paziti jer i pogreške i uspjesi na internetu ostaju (gotovo) zauvijek – kaže Barbara Slade, ‘community’-menadžerica iz Agrokora.
Da bi se brend dobro pozicionirao na internetu, od početka treba voditi računa o strategiji: pogrešan korak može jako ugroziti ugled koji se stvarao godinama, a loš glas na internetu se čuje dalje i dulje nego ikad. Za digitalnu prisutnost, kaže Nikola Vrdoljak, direktor agencije Gingernet, ključno je poznavati svoju publiku i njihove potrebe.
Internet je prepun raznolikog sadržaja, zato se trebamo upitati zašto je upravo naš sadržaj koristan korisniku. Zašto bi među svim tim stranicama došao baš na našu ili zašto bi ‘lajkao’ našu grupu na Facebooku? Može li korisnik dobiti nešto posebno i drukčije? – kaže Vrdoljak.
Da brend ne bi iz ‘networkinga’ na internetu stekao glas ‘noworkinga’, tvrtke moraju biti svjesne da nije dovoljno samo početi komunicirati na internetu i zatim pustiti da brend stvara svoju čaroliju među korisnicima. Tvrtke moraju biti integralni dio online razgovora i graditi veze i odnose s korisnicima.
Ključna je pogreška kompanija što misle da je dovoljno otvoriti stranicu na Facebooku ili napraviti bilo kakvu stranicu te da će se sve dogoditi samo od sebe. Kao i u svakom drugom projektu treba mnogo znanja, ulaganja i truda da se dobije ozbiljan povrat. Mnogo kompanija na početku potroši vrijeme i novac na web i društvene medije prije nego što shvati da je bolje malo više uložiti i kvalitetnije raditi kako bi se dobili dobri rezultati nego malo ulagati i raditi, a ne dobiti nikakve rezultate – kaže Vrdoljak.
Veće ulaganje u zastupljenost na društvenim mrežama nužno je, prije svega, zato što je vrijeme odziva na primjedbe, loše vijesti ili pogrešne informacije mnogo kraće. Za što su tvrtke nekada imale sate i dane, sad imaju minute. Stranica Inc.com upozorava vlasnike tvrtki na to da upravo zbog toga nije nužno (štoviše, u mnogo je slučajeva glupo) ulagati vrijeme i sredstva u izgradnju osobnog brenda na mrežama. Čak ni slavne holivudske osobe koje nemaju mnogo patetnijeg posla na internetu negoli graditi svoj brend to ne rade same, nego iza njih stoji vojska marketinških stručnjaka i CM-ova. Vlasnik male ili srednje tvrtke, pa i kad je riječ o internetskom ‘startupu’, može inzistiranjem na osobnom profilu od 10.000 sljedbenika na Twitteru samo odvratiti pozornost od vlastitog brenda.
Ako već gradi osobni brend, onda on mora biti dio strategije brenda samog, kao što je profil Petea Cashmorea na Twitteru koji je, zapravo, dio brenda Mashable. Vlasnicima tvrtki savjetuje se da budu u internetskim medijima: da prate blogove, forume, ali i da nakon što prisustvuju konferenciji ostanu u kontaktu s profesionalnim udrugama, uspostavljaju kontakte na LinkedInu i održavaju ih. Da bi drugi korisnici postali dobri ambasadori brenda, u taj brend mora vjerovati ponajprije tvrtka i stajati iza njega. Naime, čak i kad se tvrtka natječe na preplavljenom i dinamičnom tržištu, uvijek ima izgleda da se kvalitetno istakne. Samo treba biti uporan i kreativan u pristupu i ne odustajati na prvi znak nevolje. Prvi korak u tom smjeru jest odrediti publiku i poruku koju se želi odaslati. Sredstva koja se rabe za to mogu biti različita.
