Home / Lifestyle i trend / Važnije od Eurosonga

Važnije od Eurosonga

(nej)svesnost hrvatskog puka, ali, nažalost, i globalnoga, čini se da su imena s estrade najjači brendovi. Pritom nije važno je li riječ o vrhunskom pjevaču zabavne i rock-glazbe ili fifici koja silikonskim oblinama, glupim izjavama i besramnim ponašanjem u ‘reality showu’ zabavlja televizijske gledatelje čija su vrijednosna stajališta lišena zdravog razuma i kritizma. No poznatost je jedna kategorija, a brend druga, poručuje dr. sc. Božo Skoko, voditelj kolegija Upravljanje identitetom, imidžem i brendovima na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

– Moramo razlikovati poznatu osobu od brenda. Danas svatko može postati poznat. Dovoljno je danima se pojavljivati na televiziji, makar i bez smislena razloga. Brendovi traži i postaju uzor u društvu. Osoba koja svojom pojavnošću ne može izazvati pozitivne emocije ili biti uzor teško će postati brend. Pojedinci mogu postati brendovi u svim djelatnostima, ali oni koji se bave šubiznisom prisiljeni su postati svojevrsni brendovi jer im o tome ovisi poslovni uspjeh. U drugim zanimanjima to je dodana vrijednost. Imamo vrhunske brendove među menadžerima, odvjetnicima, čak i svećenicima. Mnogi od njih uopće ne rade na tome da postanu brendovi, ali imaju karizmu, drukčiji su, znaju dobro komunicirati, postižu dobre rezultate u onome što rade, utječu na svoje obožavatelje – objašnjava dr. sc. Skoko.

Među onima koji su od svojeg imena, opravdano ili neopravdano, napravili brend postoji razlika. Brend premijera Zorana Milanovića vredniji je od onoga Nine Badrić, Severine i Jelene Rozge, ali njih tri trenutačno dijele prijestolje na hrvatskoj estradi i narod ih više voli nego premijera ili predsjednika Ivu Josipovića. Jedna od pjesama Nine Badrić odavno je velik hit daleko od zapadne hrvatske granice, a proslavila ju je i reklamna kampanja za satove poznate švicarske tvrtke. Badrić je izabrana bez konkurencije i za hrvatsku predstavnicu na ovogodišnjem Eurosongu. U glazbenim krugovima smatraju je nasljednicom dive Tereze Kesovije, ali na hrvatskom i regionalnom glazbenom tržištu više od nje zarađuju Severina i Jelena Rozga. Brendovi Severina i Rozga, iako je riječ o estradi, oblikovali su se posve drukčije nego u slučaju Badrić.

– Kvalitetan rad i samopouzdanje bili su temelj za formiranje brenda mojeg imena. Sve je počelo mojom inozemnom karijerom i velikim hitom ‘I’m so excited’ koji je 1998. bio na prvom mjestu top-liste u Italiji. Nakon toga slijedili su pozivi za poslovnu suradnju. Nakon što su fotografije na kojima reklamiram satove svjetski poznate kampanje Frédérique Constant, koje snimio Marko Grubić, objavljene u mnogim tiskovinama, od New York Timesa do Voguea, moje lice postalo je prepoznatljivo diljem svijeta. Iznimno sam ponosna na suradnju s kampanjom Frédérique Constant – kaže Nina Badrić, koja je nedavno u Milanu snimila modni editorijal za talijanski IT magazin i videospot za pjesmu ‘I’m so excited’.

Iako Severina i njezin menadžer Tomica Petrović ne žele otkriti formulu uspjeha, poznato je da je karijera splitske pjevačice počela suradnjom sa skladateljem Zrinkom Tutićem i procvjetala pjesmom ‘Djevojka sa sela’, himnom Vatrenih ‘98. Tutića je ‘djevojka sa sela’ nakon prekida suradnje javno ismijala, što je ubijalo način njezina komuniciranja s ‘neprijateljima’. Zvijezda hrvatske estrade poručila je preko medija i fra Mariju Knezoviću, duhovniku bivšega britanskog premijera Tonyja Blaira, da je budeletina jer je smatrao neprimjerom njezinu pjesmu ‘Zdravo Marijo’. Pjevala je Severina za SDP i raznim izjavama lobirala za tu stranku, poduprla je peticiju sindikata… Njezina bivša menadžerica Lidija Samarđžija hrabro ju je, ali neuspješno, u vremenima nezamislivima za takvo što, pokušala ‘prodati’ na tržištu istočno od Lijepe Naše. To je uspjelo tek menadžeru Tomici Petroviću, kojemu je u tome pomogao pornoskandal, navodno ukraden privatni Severin film koji je pogledala cijela bivša Jugoslavija. Na tako dobru promidžbenu podlogu ‘nalijepio’ se Goran Bregović pjesmama skladanima za Severinu, poput ‘Afrika paprika’ i kontroverznog albuma ‘Zdravo Marijo’.

No Severininoj karijeri ništa nije naštetilo: ni pornoskandal ni veze s oženjenim muškarcima. Da pače, postala je kraljica ex-jugoslavenske estrade i zarađuje više od drugih zvijezda. Pjeva u koncer-

Krivi mediji. Da je Severina najjači hrvatski i regionalni brend te da vrijedi neusporedivo više od drugih, tvrdi Ivan Bubalo, poznati splitski producent i menadžer. Bubalo je stvorio karijere mnogih estradnjaka na području bivše Jugoslavije. Ove godine struka ga je predložila za Nagradu za životno djelo Grada Splita. Jedini je dosad predložen za tako visoko priznanje iz te branše.

– Severina je najjači brend na području bivše Jugoslavije, vrijedi 90 posto više od drugih. Da žele pjevati po bivšim jugoslavenskim republikama, to su mogli biti i Mišo Kovač i Oliver Dragojević. Seve je jedina donijela sve svjetske standarde: izgled, stil, produkciju, a jedan od razloga njezina uspjeha jest i tim koji ima iza sebe. Tvrđim da će u budućnosti u Splitu postojati ulica s njezinim imenom. Razlog zbog kojeg je Severina popularnija od, recimo, premijera Milanovića potpora je širokih masa kojima pjesmom dolazi do srca. Milanović pak zaslužuje popularnost prema političkoj pripadnosti – kaže Bubalo, priznajući ipak da su i mediji uza sve to najviše pridonijeli Severininoj popularizaciji.

Kad je riječ o Jeleni Rozgi, njezin album ‘Bižuterija’ zasad je najprodavanije izdanje Hit Recordsa. Priča o uspjehu pjevačice turbopopularne na hrvatskoj estradi i malo manje od Severine u zemljama bivše države počela je u splitskoj grupi Magazinu. Rozga je postajala zvijezda pod patronatom skladatelja Tončija Huljića, koji redovito i vrlo mudro usporedno, ali zasebno, promiče grupu i njezinu pjevačicu. Riječ je, zapravo, u poslovnom ulaganju u budućnost uza svesrdnu potporu medija jer Magazinove bivše pjevačice, nakon što počnu solo karijeru, ostaju u Huljićevu ‘vlasništvu’.

Na hrvatskoj estradi ima i izvođača koje mediji malo spominju i u koje je uloženo vrlo malo novca, a publika traži ulaznicu više za koncerte. Riječ je o dalmatinskih klapama: snaga tradicije i milozvučnost izvorne pjesme privlače publiku i bez velikih ulaganja u reklamu. Proizvod Bubalo posljednjih šest godina promiče klape pod geslom ‘Ne damo te, pismo naša’ koje svake godine u turističkoj sezoni održe koncert na splitskom Poljudu pred 15.000 ljudi.

– S klapama sam napunio sve dvorane u Hrvatskoj i Sloveniji, ulaznice za koncerte bile su rasprodane. Isto je tako bilo u Areni u Beogradu, u Sarajevu, u Skopju te u drugim gradovima bivše države. Klape su vrlo jak hrvatski brend, kao što su sirtaki u Grčkoj ili reggae na Kubi, i mogu se s malo ulaganja vrlo dobro prodati u svijetu. Rezervirao sam hotel Planet Hollywood u Las Vegasu za klapski koncert na koji ću pozvati američke producente – kaže Bubalo, koji iz iskustva zna da se stranci zanimaju za dalmatinsku glazbu jer je sedam godina imao prvu Kuću dalmatinske glazbe u Trogiru.

U Hrvatskoj je, kao i u svijetu, praksa da se sve više ulaže u brend s ljudskim licem. Međutim, imaju li svi ti brendovi pokriće?

– Nažalost, imamo i vrlo mnogo forsiranih, takozvanih brendova ili lažnih selebritija koje nam silom nameću pojedini mediji bez ikakva pokrića. Takozvani selebritiji svakodnevno iskaču iz novina ili s TV ekrana, a uopće ne znamo čime se bave – kaže dr. sc. Skoko, naglašavajući da su talent i mukotrpan rad presudni za uspjeh i opstanak na zvjezdanoj nebu. Međutim, ni talent bez dobrog PR-a neće postati brend.

– Oprah, Madonna, Donald Trump, Britney Spears, Barack Obama i mnogi drugi shvatili su da je od talenta važnije nešto drugo, stvoriti od sebe jedinstvenu, nezamjenjivu osobu. Ne oponašaju druge, nego stvaraju trendove koje drugi slijede. To je bit brendiranja – kaže dr. sc. Skoko, podsjećajući na to da danas u svijetu postoji industrija koja se bavi pretvaranjem anonimaca u poznate osobe, mijenjajući gotovo svaki aspekt njihove ličnosti, pojave i karakter. Pokreće je profit. U cijelu tu priču uključena je i zabavna industrija – filmski i televizijski studiji, diskografske kuće, tabloidizirani mediji i sl. – kojima je zvijezda način za prodaju proizvoda, objašnjava dr. sc. Skoko.

Poznatost i imidž stvaraju se u složenu procesu u koji je uključeno mnogo igrača: mediji, odnosi s javnošću, tvrtke, sponzori i poznate osobe.

– Iako neki autori inzistiraju na tvrdnji da se poznate osobe brendiraju slično kao poznati robni brendovi, taj je proces mnogo složeniji jer je riječ o živim ljudima s konkretnim navikama, karakterom, manama… Zato i drukčije utječu: ljudi se više povezuju s omiljenim glumcem nego s npr. omiljenim pićem – kaže dr. sc. Skoko, objašnjavajući da brend s ljudskim licem nastaje procesom i uporabom tehnika.

Dogovoreni publicitet i paraispovijesti, event-menadžment i javni istupi postali su standard u oblikovanju imidža zvijezda.

Stvaranju zvijezda uvelike pridose mediji i sve veća banalizacija, odnosno tabloidizacija njihova sadržaja. U vladavini pseudodogađaja bilo tko može postati poznata osoba, samo treba doći u vijesti i potruditi se da se ondje zadrži. Nova javna sfera, koja omogućuje uključenje više ljudi i koncentrirana se na privatno više nego na političko, te novi, interaktivni mediji koji publiku omogućuju da stvara sadržaj okvir je za lansiranje anonimaca bez talenta na zvjezdano nebo.

– Moramo se zapitati hoće li skandal postati glavni način za postajanje slavnim. Mnogi se s pravom pitaju hoće li, uostalom, talent i sposobnost zamijeniti idolizacija potrošnje i raskošnog stila života.