14.060

Iako je HGK proklamirao sniženje članarine, istodobno je udvostručio taj prihod od tvrtki koje je administrativno prebacio u ‘višu’ kategoriju: iz malih poduzetnika u srednje, odnosno iz srednjih u velike.

Dok se predlaže smanjenje poreza i doprinosa te drugi načini rasterećenja gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora nabila je gospodarstvu nov namet. Naime, povećala je svoju tzv. članarinu (za članstvo koje nije dobrovoljno) za više od 92 milijuna kuna. I da bi prikrio taj nekorak postupak, HGK je odlukom Skupštine od 16. veljače smanjio mjesečnu članarinu za male poduzetnike s 55 na 50 kuna, za srednje s 1500 na 1275 kuna te za velike s 5500 na 4675 kuna.

A 90-milijunsko povećanje prihoda ostvareno je podvalom s određenjem klasifikacije poduzetnika. Prema Zakonu o računovodstvu (NN 109/07), srednje velike poduzetnici jesu oni koji imaju godišnji prihod veći od 62 milijuna kuna, više od 50 zaposlenih i ukupnu aktivu veću od 32 milijuna kuna. Prema HGK-ovim kriterijima u skupinu srednje velikih poduzetnika svrstani su oni koji imaju ukupni prihod od 15 milijuna kuna (umjesto 62) i ukupnu aktivu od 7,5 milijuna kuna (umjesto 32); nepromijenjen je ostao jedino broj od 50 zaposlenih. Da bismo procijenili mogući financijski učinak odstupanja od propisane klasifikacije poduzetnika i uvođenja vlastite komorske klasifikacije, proučili smo Fininu bazu podataka (riječ je o ‘staroj’ bazi s godišnjim financijskim izvješćima za 2010.) i simulirali razliku u prihodima od članarine za punu kalendarsku godinu.

Odstupanjem od klasifikacije propisane Zakonom o računovodstvu i uvođenjem vlastite komorske klasifikacije iz malih u srednje ‘prebačeno’ je otprilike 3000 poduzetnika, a iz srednjih u velike blizu – 800 poduzetnika. Prema našoj simulaciji, da se poštovala klasifikacija propisana Zakonom o računovodstvu, prihod bi bio 94,2 milijuna kuna, a na osnovi komorske klasifikacije prema toj bi simulaciji bio 186,4 milijuna kuna.

U odgovoru na novinarsko pitanje iz Hrvatske gospodarske komore napisali su da je zakonski samo Skupština HGK ovlaštena utvrđivati način i rokove plaćanja komorske članarine i doprinosa. I zatim da je 2005. prihvaćena izmjena Zakona o računovodstvu (NN 146/05) te da je i ‘Skupština Hrvatske gospodarske komore donijela odluku o financiranju kojom se visina članarine i doprinosa utvrđuju prema izmijenjenim kriterijima’. Propušteno je u odgovoru istaknuti da promjene nisu iz Zakona o računovodstvu, nego komorske, kojima se prihod udvostručio.

Nepodijeljeno je mišljenje poduzetnika da bi, s obzirom na to koliko je HGK napravio dobroga za naše gospodarstvo, bila preskupa i članarina od jedne kune na mjesec. Poduzetnici smatraju i da je komorska članarina ‘namet, koji je zakonska obveza i zakinuto ustavno pravo dragovolnosti’, jer članstvo u HGK zakonska je obveza. Iz Komore su nam odgovorili: ‘Budući da je rad HGK kao i rad tijela HGK reguliran Zakonom o HGK, koji je donio Sabor, nema mjesta primjedbi da se radi o zakinutom ustavnom pravu dragovolnosti.’

U gospodarstvu bankrotiraju oni koji ne mogu prodati ono što nude na tržištu. Jednako mjerilo trebalo bi vrijediti i za Hrvatsku gospodarsku komoru, u koju bi se poduzetnici trebali učlanjivati dobrovoljno, na osnovi toga ‘koliko je HGK napravio dobroga za naše gospodarstvo’.