Home / Financije / LIDER

LIDER

Hrvati u doglednoj budućnosti neće mijenjati navike, oslanjajući se na štednju kao najsigurniji oblik oplemenjivanja preostalog novca. Da se klasična štednja smatra najsigurnijim utočištem za novac hrvatskih građana, pokazuje i njezin rast unatoč krizi – potkraj prošle godine ukupni su bankovni depoziti građana bili 170-ak milijardi kuna. Štedjeti je jednostavno i građani, poput tvrtki, iz opreza manje ulažu u stanove ili druge nekretnine, a očit je i pad prodaje automobila. Štede za bolje dane, kad će biti sigurniji da mogu otplaćivati kredite.

U Erste&Steiermärkische banci ne žele mnogo govoriti o proizvodima koje planiraju ponuditi u ovoj godini, no kažu da će biti inovativni i da im je cilj nastavak rasta tržišnih udjela depozita. U prva dva mjeseca ove godine ta banka bilježi stalan i stabilan prirast štednje stanovništva. Osim porasta štednje građana posebno ističe porast broja novootvorenih depozita.

  • Ove godine očekujemo da se zadrže stabilni trendovi u depozitima stanovništva. Tomu u prilog govori i dalje veći oprez u potrošnji, nesklonost prema rizičnijim oblicima ulaganja te sezonski priljev na osnovi turizma – kaže Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke.

U Raiffeisenbank Austriji (RBA) objašnjavaju da se štednja stanovništva može uvećavati i u kriznim razdobljima zbog pripisa kamata i tečajnih razlika. Primjerice, prošle godine trećina depozita stanovništva povećala se zbog jačanja eura, a gotovo dvije trećine zbog pripisa kamata. Priljev novih depozita bio je zanemariv, no i taj se zasniva na prijenosu iz drugih vrsta ulaganja. Prošlogodišnjem rastu depozita stanovništva u bankama od 4,8 posto pogodovalo je smanjenje vrijednosti imovine pri alternativnim ulaganjima. Naime, s obzirom na to da u kriznim razdobljima ulagači više cijene sigurnost nego prinos, porast rizičnosti ulaganja na tržištima kapitala motivirao je prijenos iz investicijskih fondova u banke. Iz viška dohodaka od rada i od prodaje imovine uštedjelo se malo, no u Ersteu napominju da se ove godine neće ponoviti prijenos iz prijašnje godine jer je potencijal već iscrpljen, pa prognoziraju stopu rasta štednje stanovništva za trećinu niže od prošlogodišnje.

Slično razmišljaju i u Splitskoj banci, članici Grupe Société Générale, u kojoj kažu da je prošlogodišnji rast depozita većinom bio posljedica povećanja oročenih depozita stanovništva i nerezidenata.

Istodobno je u poduzećima zabilježen nastavak smanjivanja depozita, što je posljedica daljnjeg pada poslovnih prihoda, manjih investicijskih aktivnosti i nelikvidnosti. Međutim, napominju u toj banci, isključivo li depozite nerezidenata, depoziti su rasli 2,3 posto, što je otprilike na razini na kojoj je kuna oslabljela prema euru, pa je očito da spor gospodarski oporavak i daljnje smanjivanje zapošlenosti loše utječu na realan rast depozita. Na razini bankovnog sustava u prvome su ovogodišnjem tromjesečju oročeni depoziti stanovništva nastavili rasti prema stopi nešto većoj od pet posto, na što je utjecala i malo slabija kuna u odnosu na euro. Osim sigurnosti kao važnog čimbenika u odabiru štednje u Splitskoj banci ističu visinu kamatnih stopa te općeniti nedostatak alternativne opcije za ulaganje sredstava koji bi jamčio jednak razinu sigurnosti i prihoda. Upravo zbog sigurnosti štednje, kažu, treba minimizirati valutni rizik, pa građanima preporučuju štednju u onoj valuti u kojoj troše i u kojoj možda imaju kreditnu obvezu.

U PBZ-u kažu da kod njih posljednjih godina raste štednja i očekuju nastavak trenda. Kad je riječ o valuti, ističu da banka plaća najviše kamatne stope za štednju u kunama i eurima, pa bi štednja u tim valutama trebala biti najsiplativija. U HPB-u dodaju da osim kamatne stope treba uzeti u obzir njezinu promjenu, valutni i reputacijski rizik te rizik zemlje. Najsiplativija je, kažu, kunska štednja, koju najviše potiču.

Ukupni depoziti građana u Zagrebačkoj banci ove godine iznose 41 milijardu kuna. Najviše se štedi u eurima, a s obzirom na već ustaljene navike građana i približavanje ulasku u EU očekuje se nastavak tog trenda. Preferirani je rok ulaganja 12 mjeseci.

  • Dio klijenata svoj novac usmjerava i u druge oblike ulaganja, no uvijek se preporučuje dio financijske imovine držati u sigurnim oblicima kao što je oročena štednja. Klijenti danas prepoznaju važnost ulaganja koje nudi uravnotežen omjer između sigurnosti i rizika te se dijelom uvijek oslanjaju na konzervativnije načine ulaganja – zaključuju u Zagrebačkoj banci.