Home / Biznis i politika / Nezaposlenost u Španjolskoj

Nezaposlenost u Španjolskoj

Ne zna se što je gore, ali ako bi se morao odbijati favorit, to je sigurno nezaposlenost, koja ruši sve rekorde i prijeti ozbiljnim nemirim.

Nezaposlen je gotovo svaki četvrti Španjolac, što bi i za zemlje Trećeg svijeta bio slab rezultat, a kamoli za jednu od većih europskih ekonomija. Podaci Nacionalnog zavoda za statistiku objavljeni prošli tjedan pokazali su da je 367 tisuća ljudi ostalo bez posla u samo tri posljednja mjeseca, što ukupan broj dovođi na impresivnih 5,6 milijuna nezaposlenih u zemlji od 46 milijuna stanovnika. Komu treba i postotak, to je 24,4 posto, premda još nije ostvaren rekord iz 1994. José Manuel García-Margallo, ministar vanjskih poslova, vrlo je točno opisao stanje.

– Španjolska doživljava golemu krizu – rekao je. Pola nezaposlenih mladi su ispod 25 godina, ujedno najeksplozivnija skupina, a posao nema nitko u čak 1,7 milijuna kućanstva. Međutim, Madrid ne odustaje od koncepta štednje, koji nije pošla primjenjivati sadašnja Vlada, nego prijašnja, pa će prema najavama ministra financija Luisa de Guindosa PDV narasti sljedeće godine; još se ne zna koliko, ali računa se na dodatnih osam milijardi eura zahvaljujući novom PDV-u i drugim porezima. Tako bi se Vlada malo približila obećanim fiskalnim ciljevima (smanjenje prošlogodišnjeg deficita s 8,5 posto na tri sljedeće godine) i istodobno istisnula i to malo potrošnje koja održava na životu preživjele biznise. Uzgred, mnogo se puta obećalo da se PDV neće dizati. Tko vjeruje političarima – magarac je.

Sljedeći su problem banke, posebno stambene štedionice, koje pokušavaju uhvatiti zraka još otkako je počela kriza. Jedno se vrijeme činilo da se stvar sredila, ali sad je problem ponovno aktualiziran upozorenjima Međunarodnoga monetarnog fonda da će te banke trebati dokapitalizirati, vrlo vjerojatno na teret proračuna. Odakle će doći taj novac, bit će zanimljivo vidjeti, iako ne treba sumnjati da će EU i MMF spremno ponuditi kakav povoljan aranžmančić. Vlada se bavi mišlju da osnuje ‘lošu banku’ u koju bi se strpali svi loši krediti, no istodobno odbacuje moguće uzmene pomoći od EU i želi veći dio tereta prebaciti na banke.

Pitanje je, dođuše, koliko će to moći odbijati, situacija je zapravo katastrofalna. Zemlji se povećavaju troškovi zaduživanja, jača kreditni pritisak, kapital curi iz zemlje, nezaposlenost se bliži neslavnom rekordu, banke su na rubu propasti… Ako nastave dogmu štednje bez uvjerljivog i izvedivog plana rasta, zemlja će poknuti ko kocka, i to brzo. Posljedice za cijelu Uniju mogle bi biti jednako katastrofalne. Španjolska je nova Grčka, samo mnogo veća.