Yamaha Austria Racing Team (YART), Honda Holzhauer i drugi. Napravio je i kompletan supersportski motocikl Mondial Piega, a 2009. pobijedio na međunarodnom natjecaju koji je raspisao BMW za proizvodnju oklopa za svoje sportske motore za utrke BMW Sport. Iste godine Motoplastika Mac potpisala je ugovor o suradnji s Alpha Racingom i BMW joj je postao glavni klijent. Godinu dana poslije počinje raditi na hrvatskom električnom automobilu tvrtke Dok-ing u vlasništvu Vjekoslava Majetića. Riječ je o najvećem takvom projektu u Hrvatskoj, za koji Putanec ističe da ima golem potencijal. Taj bi automobil trebao ući i u malu serijsku proizvodnju. Uspoređno je počeo surađivati s hrvatskim inovatorom Matom Rincem i sudjelovati u kompletnom razvoju prvoga hrvatskog električnog automobila (Concept One) koji je uz Majetićev električni automobil svjetsku premijeru imao na najvećem i najuglednijem svjetskom automobilskom sajmu, onome frankfurtskom. Zbog povećanja narudžbi Putanec je odlučio proširiti proizvodnju pa je 2010. pokrenuo projekt vrijedan otprilike četiri milijuna kuna u sklopu kojeg je sagradio novu proizvodnu halu (trenutačno ima dvije) i trafostanicu te kupio dva autoklava, peći za proizvodnju kompozitnih materijala od ugljičnih vlakana, za koje je morao izdvojiti 300 tisuća eura.
Kupnjom autoklava postali smo jedini vlasnici takvih peći u Hrvatskoj – kaže Putanec. Riječ je o vrhuncu tehnologije u proizvodnji visokokvalitetnih materijala od kompozitnih tvorevina od kojih se izrađuju dijelovi za sportske motore i superluksuzne sportske automobile poput Aston Marina, Lamborghini, Formule 1 i Ferrarija. Otkako smo kupili autoklavove, stižu nam upiti iz Porshea, Mercedesa i drugih poznatih automobilskih kompanija koje žele naručiti dijelove za svoje luksuzne sportske automobile. U toj nas industriji prepoznaju zbog visoke kvalitete proizvoda, prihvatljivih cijena i brze isporuke. Međutim, nemamo kapaciteta za ispunjavanje tolikih narudžbi, ponajprije nam nedostaje kvalificirane radne snage – govori Putanec. Zasad imaju 14 zaposlenih, ali ne bi bilo previše ni da ih imaju stotinjak, ističe Putanec, jer u njihovoj proizvodnji ljudski je faktor nezamjenjiv.
Zbog toga se ne bojimo Kine i njezinih jeftinijih inačica – smije se Putanec i naglašava da je riječ o specifičnom poslu. Tvrtka blisko surađuje sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje čiji su budući inženjeri u njoj na praksi iz kompozitne tehnologije. U Motoplastici Mac moraju mnogo raditi na izobrazbi svojih radnika. Potrebno je od šest do dvanaest mjeseci izobrazbe da bi dobili čovjeka sposobnog za samostalan rad u toj vrsti proizvodnje. Zbog većeg obujma posla i potražnje Putanec razmišlja i o unajmljivanju praznih i napuštenih proizvodnih hala propalih hrvatskih tvornica ili onih koje su na rubu propasti kako bi u njima zaposlio ljude koji su ostali bez posla te ih obrazovao za rad s kompozitnim materijalima. Osim što ih prepoznaju na europskom tržištu, dobivaju upite i narudžbe i iz cijelog svijeta, ali u to se ne žele upuštati jer je prekooceanski transport vrlo skup, a dijelovi koje proizvode osjetljivi. U tom su poslu velike mogućnosti razvoja, napominje Putanec.