Home / Biznis i politika / PAUL KRUGMAN

PAUL KRUGMAN

Lider prvi predstavlja knjigu nobelovca Paula Krugmana koja se ovog ponedjeljka pojavila na tržištu. ‘End This Depression Now’ knjiga je koja se s uzbuđenjem iščekivala jer je Krugman obećao odgovoriti na ključno pitanje – kako izaći iz krize. Međutim, dojam je da nije otišao mnogo dalje od zastupanja snažne državne intervencije iz svojih kolumni u New York Timesu.

Jedan od medijski najeksponiranih ekonomista današnjice, nobelovac Paul Krugman, izdao je posljednjeg dana travnja novu knjigu znakovitog i ambicioznog naziva, poziva zapravo, ‘Završite ovu depresiju odmah’ (End This Depression Now). Možda najpoznatiji jekejzijanac pored pokojnog Johna Maynarda Keynesa odlučio je tako, da ne ostane sve na sporadičnim kolumnama i dobacivanju sa strane, dati si truda i sastaviti solidnih dvjestotinjak stranica u kojima, nakon dijagnoze, nudi svijetu svoj odgovor na ono što smatra sada već ekonomskom depresijom. Iako priznaje da literature o krizi ne nedostaje, Krugman smatra da je njegova ipak nešto drugačija jer traži odgovor na drugo pitanje.

‘Ova je knjiga drugačija, vjerujem, od većine tih knjiga zato što pokušava odgovoriti na drugo pitanje. U najvećem dijelu bogata literatura o našoj ekonomskoj katastrofi pita ‘kako se ovo dogodilo’, moje je pitanje ‘što sada napraviti…’, piše Krugman u uvodu svojoj knjizi. Naslov knjige već sugerira dosta, s obzirom da konsenzus stručnjaka i ekonomista u vezi s točnim nazivom onoga što se događa u protekle četiri godine ne postoji. ‘Velika recesija’ naziv je koji se nekako uvriježio, ali mnogi višegodišnje posratanje svjetske ekonomije počinju svrstavati u najgori ekonomski razred – depresiju.

‘Narodi bogati resursima, talentom i znanjem, svim sastojcima potrebima za prosperitet i pristojan životni standard za sve, ostaju u stanju intezivne boli’, konstatira 2008. Nobelom nagrađeni profesor s Princetona. ‘Najbolji način razmišljanja o ovom padu je, smatram, prihvatiti činjenicu da smo u depresiji. Ne, to nije Velika depresija, barem ne za većinu nas (ali razgovarajte s Grcima, Ircima ili čak Španjolcima, koji imaju stopu nezaposlenosti 23 posto, od čega oko 50 posto među mladima). No, u pitanju je u suštini ista situacija kakvu je John Maynard Keynes opisao u 1930-ima – kronično stanje subnormalne aktivnosti u znatnom vremenskom razdoblju bez neke jasne tendencije bilo prema oporavku, bilo prema totalnom kolapsu.’ Premda, dakle, postavlja takvu mračnu dijagonozu trenutačnog stanja, Krugman ipak nudi vrlo optimističan pristup.