Preuzmite odgovornost. Rizik preuzimamom!

Strukturu i prema potrebi koristiti resurse javnih oblaka – kaže Mutavdžić, koji vjeruje da će svi veliki igrači pronaći za sebe mjesto na tržištu.

U cloud computingu u zadnje vrijeme ulaze i IT giganti koji na početku nisu bili zagriženi sljedbenici seljenja u oblak poput Oraclea ili SAP-a, koji priprema svoj oblak. Za njih, kao i za HP, IBM, VMware, Cisco itd., cloud i usluge temeljene na webu prirodna su evolucija. Google je izazvao Microsoft da se brzo prilagodi poslovanju u oblacima, ali ni te kompanije ne gube vrijeme. Dok je IBM još u domeni privatnih oblaka, HP je za 10. svibnja najavio ulazak u javni oblak na način da će korisnici iz cijelog svijeta moći koristiti virtualno računalo i pohranu podataka na ‘open source’ platformi. Glavna meta su im developerske kompanije. Za razliku od Microsofta, HP se fokusirao na ponudu infrastrukture u oblaku, iako otprije kroz privatni oblak nudi ‘softver kao uslugu’ (SaaS).

Ulazak u javni oblak samo je nadogradnja naše postojeće ponude. Ljepota ‘clouda’ je to što korisnik dobiva ono što mu treba i točno toliko plati – kaže Nenad Marjanović iz HP-a, dodajući da oblak ne postoji lokalno te da se može govoriti samo o globalnom tržištu.

Tko je lider u cloud computingu još uvijek je vrlo teško reći. Nastanak cloud computinga modela vezan je uz izgradnju infrastrukture velikih internetskih divova kao što su Google i Amazon. Ako se uzima u obzir broj fizičkih servera, pobjedu bi mogao odnijeti Google, ali ako se gleda broj korisnika koji plaćaju uslugu, ispada iz igre. Google je osim toga prisutan samo u javnom oblaku, kao i Amazon, koji je priprema za ulazak u privatni. IBM snažno grabi u oblacima sa svojim SmartCloud rješenjima, što ne čudi s obzirom na njegovu veličinu i resurse. Zasad se fokusirao na velike kompanije i privatne oblake, za što je izgradio brojne podatkovne centre. VMware je jak u privatnom oblaku i kroz partnerstva ulazi u javni i vrlo je jak konkurent Microsoftu. Kad je riječ o platformi kao usluzi (PaaS), jaki igrači su VMware i Microsoft sa svojom Azure platformom, Google s App Engineom tu malo kaska, a Oracle i IBM pokušavaju se ozbiljnije ubaciti u igru s ‘enterprise’ strane.

Gotovo svi IT resursi mogu biti isporučeni kao usluga u oblaku, a za krajnjega korisnika cloud computing trebao bi značiti da više ne postoje hardverski troškovi nabave, softverske licence itd. što je posebno primamljivo manjim tvrtkama. Javni oblaci su oni u kojima provider usluge čini dostupnim široj javnosti preko interneta i mogu biti mnogo veći od privatnih napravljenih za jednoga klijenta. Hibridni oblaci kombiniraju javne i privatne modele. Iako postoji više podjela, osnovni cloud modeli su Infrastruktura kao usluga, Platforma kao usluga i Softver kao usluga.

Hoće li koristiti usluge, odnosno držati svoje podatke u Microsoftu ili HT-u, ovisi o tome što korisnik želi i kakav je njegov poslovni scenarij. Osim globalnih i lokalnih igrača postoje i tzv. brokeri ili preprodavači usluga globalnih kompanija.

Podataka o cloud tržištu u Hrvatskoj za 2011. još nema, a prema onima iz 2010. može se zaključiti da je u povojima. U IDC-u su tada tržište procijenili na 68 milijuna kuna, ali uvjereni su da će taj segment najbrže rasti u idućim godinama.

Trenutačno više od stotinu poslovnih korisnika koristi neke od naših cloud computing usluga. Pojedinih nekoliko mjeseci interes se povećao zbog potrebe da se velika kapitalna ulaganja zamijene mjesečnim operativnim troškovima – kaže Zdenko Vrdoljak, član Uprave za tehniku Metroneta.

Cloud je neizbježan, smatra direktor IDC Adriaticsa Boris Žitnik, ali dubina krize dovela je do toga da IT uopće nije među prioritetima kompanija. Osim toga potencijalni korisnici su još zabrinuti zbog sigurnosti svojih podataka.

Kako bilo, u oblacima nas očekuje oštra tržišna borba, a tko će u njoj biti najuspješniji ovisit će o širini i kvaliteti ponude, cijeni, sigurnosti i posebno odgovarajućem marketingu. Analitičari kažu da su najkorištenije cloud usluge besplatne, ali da najsigurnije nisu besplatne.