VJEROVALI ILI NE Hrvatska prvi put ima suficit u razmjeni s Austrijom!

Puštanjem u rad novih strojeva za automatsku obradu tkanine Kotka dovršava investicijski ciklus vrijedan pet milijuna eura i nastavlja surađivati s Grupom Ahlers iz Njemačke za koju proizvodi odijela Pierre Cardin i Baldessarini.

Kotkinoj krapinskoj tvornici u ponedjeljak su u pogon pušteni novi strojevi za automatsku obradu tkanine vrijedni 220 tisuća eura. Tim osvremenjenjem proizvodnje krapinska tvornica muških odijela dovršava ulaganja vrijedna gotovo pet milijuna eura. Također je nastavila suradnju s Grupom Ahlers za koju proizvodi odijela Pierre Cardin i Baldessarini. Od 200 tisuća odijela koje Kotka proizvede čak 75 tisuća namijenjeno je toj grupaciji. Krapinski pogon jedino je mjesto na kojem se trenutačno proizvode Baldessarinijeva odijela. Nijemci su vrlo zadovoljni suradnjom s Kotkom.

• Baldessarini je odijela prije sma proizvodili u Italiji. Teško nam je bilo vjerovati da netko može izrađivati tako kvalitetna odijela u Europi. Drago nam je što su nas ljudi iz Kotke razvjerili i radujemo se nastavku suradnje – rekao je predstavnik Grupe Ahlers Burkhard Stuhlemmer.

Predsjednik Uprave Kotke Ivica Cerovečki istaknuo je da čak 97 posto odijela proizvedenih u Krapini izvoze, a samo tri posto prodaju u Hrvatskoj.

• Ovim poslom ispunili smo 40 posto kapaciteta do 2014. Nadamo se da ćemo do kraja lipnja s dva dosadašnja naručitelja ispuniti preostali kapacitet. Nikad nismo bolje poslovali. Našim zaposlenicima plaće ne kasne. Ipak, uvijek težimo boljem i tako ćemo nastaviti poslovati – istaknuo je Cerovečki.

U Kotki je zaposleno 614 ljudi. Zbog doprinosa tekstilnoj industriji prije puštanja novih strojeva u rad tvrtka je primila nagradu i zahvalnicu zagrebačkoga Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada, nije se ni riječju osvrnuo na izvoz ni u intervjuu koji je ovog tjedna dao tjedniku Nacional ni nekoliko dana prije u razgovoru objavljenom u Slabodnoj Dalmaciji.

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u razgovoru o brodogradilištima za Novi list nije spomenuo izvoz.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u velikom je intervjuu u Novom listu govorio o riječkim projektima i stanju u gospodarstvu, o svemu osim o izvozu.

Ericsson Nikola Tesla ugovorio je proširenje mobilne mreže HT-a Mostar u dijelu 2G-a i 3G-a. Na temelju ugovora HT-u Mostar isporučit će radijske bazne stanice najnovije generacije sremske za buduću tehnologiju i pripadajući softver za usluge instalacije i integracije u mrežu HT-a Mostar. Ugovor vrijedi 36 milijuna kuna. Mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, komentirala je njegovo potpisivanje: – Radujemo se nastavku suradnje s dugogodišnjima partnerom. Stalan tehnološki razvoj i pametna ulaganja HT-a Mostar njegovim korisnicima jamče kvalitetu usluga. Ugovor će osigurati bolju pokrivenost Bosne i Hercegovine i korisnicima će na većem području u najkraćem roku omogućiti pristup do sadašnjih usluga, uz nove funkcije.

Toliki gubitak mora utjecati na ukupnu sliku. Zanimljivo, i uvoz naftne i derivata u prvom kvartalu bio znatno niži (23,6 posto) nego lani te je iznosio 524 milijuna eura. Svoj nemali obol lošoj izvoznoj slici dao je Dioki, čije su teškoće smanjile ukupan izvoz za dodatnih 50-ak milijuna eura. U prvom je lanjskom kvartalu od plastičnih tvari u primarnim oblicima u inozemstvu ostvaren prihod od 62 milijuna eura, u istom ovogodišnjem razdoblju samo 10 milijuna.

Kolika je izvozna šteta prouzročena zaustavljanjem proizvodnje u Diokiju, najbolje ilustrira podatak da je cjelokupna prehrambena industrija junački potegnula samo da bi se anulirao gubitak od Diokija. Naime, izvoz hrane, pića i živih životinja u prvom kvartalu povećao upravo za 50-ak milijuna eura, pri čemu je to za hranu i žive životinje bio rast od visokih 23 posto, a u slučaju pića 14,5 posto. Drugi sektor koji je u izvozu imao uspješniji prvi kvartal nego lani bila je kemijska industrija (ako iz nje isključimo Dioki), unutar koje je najbolje izvozne rezultate iskazala farmaceutska. Povećala je izvoz za 35,1 posto i dosegla realizaciju od 105 milijuna eura, što je samo za milijun eura manje od prihoda ostvarenih izvozom odjeće, koji su također rasli po pristojno visokoj stopi od 12,3 posto.

I, naposljetku, razliku na gubitku izvoznih tržišta za derivate od ‘crnog zlata’ velikim je dijelom nadoknadio izvoz nemonetarnog zlata, čiji se rast više ne može iskazati postotkom. U prva tri lanjska mjeseca izvoz zlata bio je tri milijuna eura, u prva tri ovogodišnja mjeseca iznad 44 milijuna eura. Budući da je riječ o zlatu koje građani zbog oskudice prodaju otkupljivačima, možemo konstatirati da je kvartalni izvoz ostao na istoj razini kao lani u tom razdoblju zbog toga što ljudima više ništa nije preostalo za održavanje gola egzistencije pa prodaju zlato. Isto tako, možda je zlato donijelo sufit u robnoj razmjeni s Austrijom. Povećanje hrvatskog izvoza u Austriju od 44 milijuna eura u ovoj godini možda jest čista slučajnost – a možda i nije.