Mlinar želi izvan granica

Dok se bori za potpunu prevlast na zagrebačkom području, Dubravica se također planira širiti na ostatak zemlje, a Mlinar i Pan-pek pripremaju i izlazak na druga tržišta. U posljednje dvije-tri godine Zagrepčani svjedoče žestokoj tržišnoj utakmici vodećih lanaca pekarnica. Najprije u nekoj ulici osvane Dubravica, nekoliko mjeseci zatim u njezinu neposrednu blizinu dođe Mlinar. Ili obrnuto. A tu je i Pan-pek. Prodavaonice su im sve veće, jedna je ljepša od druge, ponuda sve raznolikija, sve manje nalikuju na tradicionalne pekarnice i sve se više pretvaraju u svojevrsne prodavaonice brze hrane. Prema njihovim najavama, bitka za tržište uskoro će se proširiti ne samo na cijelu zemlju nego i izvan njezinih granica.

Mlinar u vlasništvu Mate Škoje još je najveći, ima oko 130 prodavaonica diljem Hrvatske, a Pan-pek očekuje da će do kraja godine imati 60-ak prodajnih mjesta.

Ipak, trenutačno je u najvećem zamahu Dubravica. Uz do sada otvorenih 25 prodajnih mjesta na zagrebačkom području ta tvrtka sa sjedištem u Zaprešiću ove godine u Zagrebu namjerava otvoriti još dva. Budući da su pekarnice Dubravica zasad samo u Zagrebu i okolici te stoga imaju manje prodavaonica od konkurencije, pomno paze na odabir lokacija novih poslovnica. “Uvijek pomno biramo položaj za otvaranje nove poslovnice, ciljajući na što frekventnija mjesta u gradu”, kaže Krunoslav Miklec, jedan od vlasnika Dubravice.

Pan-pek zahvaljujući ulaganjima u novu tehnologiju iz godine u godinu bilježi rast prihoda. Unatoč tomu u tvrtki bi ove godine željeli ponoviti lanjski rast, no smatraju da je to nerealno očekivati. “Bit ćemo zadovoljni i 10-postotnim rastom ako ga ostvarimo”, kaže Ivan Parać, direktor Pan-pek. Da bi pratili današnje dinamično tržište, u Pan-pek ulažu u poboljšanje kvalitete i tehnologije te otvaranje novih prodavaonica. Prošle godine uložili su otprilike pet milijuna eura u novu opremu.

Pekari danas teško mogu procijeniti vlastiti udio na tržištu zbog velikog broja pekarskih obrta i velikog uvoza proizvoda iz regije. “Prošle godine ostvarili smo promet od 180 milijuna kuna, ali zbog nesrećnosti tržišta taj udio ispada veći nego što jest”, naglašava Parać.

Mlinarova je proizvodnja organizirana u četiri velike pekarnice, u Zagrebu, Osijeku, Poreču i Križevcima. “Naša zagrebačka proizvodnja najsuvernija je u Hrvatskoj i jedna od najsvremenijih u cijeloj Europi”, ističe Marin Picukarić, direktor Mlinara.

Da je konkurencija velika i potiče napredak, vidljivo je gotovo u cijelom Zagrebu, no želi se uspjeti i u drugim županijama. Dubravica u planovima najavljuje zadržavanje kvalitete i širenje maloprodajnog lanca cijelom Hrvatskom. Ti podaci ne začuduju jer su u tvrtki zadovoljni poslovanjem. U Dubravicu nisu htjeli govoriti o iznosima ni financijskim očekivanjima, no podaci s poslovnog portala Poslovna.hr govore da su 2010. ostvarili 45,8 milijuna kuna prihoda. U međuvremenu povećali su im se broj trgovina i zaposlenih te asortiman, dakle nedvojbeno se hrabro suočavaju s novim izazovima i jačaju položaj na tržištu. Ne boje se dolaska strane konkurencije, nego očekuju da će otvaranje tržišta prema Europi značiti bolje poslovanje sa stranim kompanijama od kojih nabavljaju opremu i sirovine.

Ta se borba polako ali sigurno proširuje i izvan hrvatskih granica. Mlinar se usmjerava na predstavljanje i izvoz svojih proizvoda u europske zemlje te na razvoj novih proizvoda. Picukarić kaže da pomno nadziru kvalitetu u proizvodnji, šire doseg i utjecaj maloprodajne mreže, povećavaju vidljivost svojih brendova i prate reakcije potrošača. Pan-pek također najavljuje širenje tržišta izvan hrvatskih granica. To dokazuje i podatak da je već sad lider u proizvodnji zamrznutih proizvoda s certificiranim proizvodnjom prema IFS-ovu standardu, koji zahtijevaju svi ozbiljni svjetski trgovački lanci. U tvrtki očekuju da će ostati pri vrhu, kvalitetno poslovati i razvijati se u skladu s novim tržišnim zahtjevima.

Posljedica želje za napretkom na tržištu novi su trendovi: raznovrsna ponuda, bolja kvaliteta proizvoda, pekarnice koje sve više nalikuju na ugostiteljske objekte. Da je kvaliteta pekarskih proizvoda u Hrvatskoj danas nemjerljivo bolja, čak i u odnosu na europski standard, također potvrđuje Vladimir Bulić, direktor Uprave Tim zipa, tvrtke koja osmišljava tehnologiju pekarske proizvodnje, koji smatra da je utjecaj politike na tu branšu najveći problem koji hrvatsku pekarsku industriju koči u poboljšavanju tehnoloških standarda.

Pekari se suočavaju i s problemom nereguliranog tržišta na kojem dio pekara pokušava opstati rušenjem cijena. To šteti pekarskom tržištu i potrošačima jer se kratkoročno postiže masovnost, ali smanjuje se kvaliteta proizvoda. “Ne možete godine nemara, neodržavanja tehnologije, neobnavljanja i neulaganja nadoknaditi niskim cijenama kako biste kratkoročno postigli masovnost”, napominje Picukarić.

Mlinar je 2009. poslovao s gubitkom, no od 2010. ostvaruje dobit, koja je lani iznosila 6,1 milijun kuna. Ove godine očekuje 370 milijuna kuna godišnjeg prometa koji se odnosi na kompletan tvrtkin sustav, u kojemu je i osjećka Pekara Kruna.

Pekarski biznis u Hrvatskoj procjenjuje se na 400-tinjak milijuna eura na godinu. Iako se vidi napredak, pekarima će ova godina biti teža od prijašnjih zbog povećanja cijena energenata, strane konkurencije, smanjenja marži te povećanja broja proizvoda na akciji zbog loše kupovne moći. Otvaraju se i nova tržišta, konkurencija se povećava, a tržište mijenja. Unatoč dobrom poslovanju i ulaganjima zbog novih se vremena i promjena svi pekari slažu u jednome: budućnost pekarske industrije sve je nesigurnija.