Najviše razrađujemo ideju o preživljavanju

Luka Duboković, izvršni direktor BBDO Zagreb: Teško nam je izdvojiti kampanju za koju bismo rekli da nam je najdraža. Ipak, ako već moramo, izdvojili bismo kompletan rad na brendu Ožujsko. Za njega stalno realiziramo kreativne radove u svim komunikacijskim kanalima. Možemo izdvojiti kampanju za 120. obljetnicu Ožujskoga. Također bismo izdvojili kampanju za koncentrirane sokove Lero koja je primjer da se sa skromnim producijskim proračunom i uz jak ‘insight’ te duhovitost može polučiti izvrstan komunikacijski učinak.

Zdravko Maršanić, direktor Status Grupa: Uvijek je vrijeme za osmišljavanje i provedbu inovativnih kampanja, jedino se moramo složiti što su to inovativne kampanje. Sve je bolje od klasičnog zakupa glasnog prostora. Kampanju ne bih proglasio inovativnom na osnovi predosjećaja ili intuitije, vodio bih se klasičnim mjerilima: koliko je bila učinkovita u brendiranju ili koliko je postigla prodajnih učinaka. Bez te interaktivnosti kampanja nema smisla. Struktura ulaganja u medije promijenila se, što je povezano s time da je mnogo više nezaposlenih koji manje kupuju novine, ali više gledaju televiziju i TV oglase, zbog čega je porasla gledanost. Najponosniji sam na to što ideje osim za klijente počinjemo osmišljavati za samu agenciju. Trenutačno najviše razrađujemo jednu jedinu ideju – kako preživjeti. U tome treba biti jako kreativan i originalan… Kad je riječ o kampanjama za klijente, izdvojio bih onu za Microsoft u kojoj smo promicali preglednik Windows Internet Explorer 9. Kampanja sa skromnim proračunom namijenjena ljubiteljima filma na portalima Oyo i Dnevnik.hr pobudila je toliko interes da je više od 40.000 puta pokrenuto gledanje filma ‘Kraljev govor’. Prema statistikama, bilo je više od 90.000 klikova na naše ‘bannere’.

Mladen Mileusnić, menadžer razvoja poslovanja McCann: Ne samo da je vrijeme nego je većina već zakasnila. Pridobivanje pozornosti ne ovisi o mediju, a ono je ključno ako želimo prenijeti bilo kakvu poruku. Danas svi naizgled imaju poremećaj koncentracije, što nije čudno jer smo doslovce bombardirani porukama oglašivača. Ključ je izdvojiti se, na ovaj ili onaj način. Struktura ulaganja u medije mijenja se iz godine u godinu, ali ne znatno. U internetsko oglašavanje ulaže se sve više, ponajprije nauštrb tiska, ali to još nisu alarmantne promjene jer nije riječ o velikim apsolutnim iznosima. Međutim, trend je tu i sigurno će se nastaviti. Jedini je problem što svi u Hrvatskoj barataju uglavnom subjektivnim procjenama, pa se tako HURA-ine brojke znatno razlikuju od IAB-ovih. Druga je nepoznanica oglašavanje u svjetskim medijima, ponajprije na Googleu i Facebooku, jer nitko doista ne zna koliko oglašivačkog novca iz Hrvatske odlazi na te medije. Ponosan sam na sve naše projekte jer smo kvalitetni i dosljedni, što nije jer radimo s desetak najvećih međunarodnih i domaćih oglašivača, npr. Mastercardom, Coca-Cola, L’Oréalom, Toshibom, B.netom, Croatia osiguranjem, Linksom, koji stalno komuniciraju online. Uvijek su nam posebno dragi projekti u kojima imamo veću kreativnu slobodu, zato bih izdvojio oglase i kampanje za balzam za kožu ApiBalm (‘Zeko’), Toshibu (‘Lopov’) te B.net (‘Sprinternet’).