Home / Tvrtke i tržišta / Postoji način da se to regulira

Postoji način da se to regulira

Škurla: Postoji način da se to regulira. Ja mogu biti radikalni. Sve agencije na tržištu moraju biti članice HURA-e, odnosno strukovne organizacije. Zubari su sigurno članovi udruge, kao i odvjetnici. Zašto ja nisam član HURA-e? Doći ću i do toga. Ako smo svi, kao članice HURA-e, prema nekim uvjetima bili spremni napraviti majicu ili cijelu kampanju, klijent će to znati prepoznati. Ako postoji tamo neki Žac u Sesvetama koji radi majice i klijentu treba baš to, nema razloga da mu ne da taj posao, ali mora biti član HURA-e. To bi značilo da se svi moraju držati principa koji vladaju u toj HURA-i. Imali smo slučaj članice koja se nije pridržavala pravila i što se dogodilo? Izbačena je iz HURA-e. Kakvo je to rješenje? Ona može raditi izvan HURA-e ono što je radila u njoj. Znači može raditi neke stvari koje nisu logične i poštene. Zašto nisam član? Sutra ću potpisati javnu pristupnicu, ali u roku od godine dana očekujem neke stvari koje mislim da HURA može ispoštovati. Zašto HURA za svoje članove nema pravnu pomoć? Zašto ja ne mogu nazvati HURA-u i reći da imam problem s nekim?

Ciglar: Još 2010. godine HURA je ispregovarala sa zakonskim strukturama primjenu turističke takse te tako uštedjela 10 milijuna kuna agencijama samo te godine. Ako kažeš da si zagovornik ‘prosvjetiteljskog’ smjera, a nisi član HURA-e, kontradiktoran si.

Škurla: Biti član je stvar izbora agencije.

Vince: Cijelo vrijeme ignorirate jednu stvar: uspoređujete nas s odvjetnicima, doktorima i arhitektima i zaboravljate na institut licenciranja. Ovo što imaju spomenute struke počiva od ideje licenciranja. Probaj nekog zarezati po noktu malog prsta bez licence i kao lažni doktor ideš u zatvor. Ne vidim da se u bliskoj budućnosti to može tako riješiti, a bez licenciranja ni ove priče nema. Problem nećemo riješiti bez stava klijenata. Škurla i njegova agencija mogu smisliti krasnu kreativnu ideju, ali će ozbiljni klijent poslije u medicinsku kampanju uložiti milijune kuna. Mora biti ozbiljno pitanje angažira agenciju koja nema pravnika, strateškog planera i druge funkcije koje bi opravdala to što ti radiš. Velike agencije sve to imaju i osiguravaju klijentu sigurnost da novac koji je uložio jednom pogreškom neće otići u vjetar. Kreativni shopovi nemaju istu poziciju koju imaju na svjetskim tržištima. Iskoristili ste trenutak krize i trenutak pada kriterija i zamijenili ste ozbiljne agencije s dva čovjeka i fiksom te nelojalnim ljudima iz velikih agencija koji im na crno nude gotova rješenja strateškog planiranja. Za sitan novac to prodajete klijentima kao supstitut za ozbiljne agencije. To je uništavanje vlastitog tržišta. A hot shop, koji svi predstavljate da jeste, vani to ne radi. Vani nema šanse da će klijent koji će u kampanju uložiti milijun eura i više to sve preputstati nekom malom hot shopu. Od njega će uzeti ideju i kombinirat će to s agencijom. I onda će reći – ovi su dečki toliko ‘vruci’ da želim da taj završni detalj naprave baš oni, a ostalo će raditi netko tko je dovoljno organiziran da to radi bez rizika. Toga ovdje nema.

Škurla: Neću ti proturječiti, ali moja agencija tako nikada nije i nikada neće raditi. Svi ste vi krenuli od malih agencija i nadali ste se da ćete narasti. Intencija malih agencija je da rastu, sve one koje se zadrže na fiksu i faks-uređaju bit će percipirane tako kako govorim.

Ciglar: EACA, koja djeluje pri Europskoj uniji, radi na licenciranju. Nije to jednostavan projekt, ali mislim da nije nemoguć.

Petek: Meni je u neku ruku drago da ovdje nema klijenata jer se prvo moramo okrenuti sebi. Trenutačno ne postoji konsezus i volja da se nešto napravi. Napravimo tri koraka naprijed i onda dva nazad. To je prva stepenica, sve stoji što ste rekli. Ali svatko bi trebao sam sa sobom prvo riješiti i početi to primjenjivati i onda dalje raditi. Onda će se i klijenti okrenuti u pozitivnom smjeru. Neće se ništa dogoditi od danas do sutra, prosjekoviteljstvo je odlična riječ i moramo dio po dio rješavati. Moramo krenuti od sebe i stvari će se okrenuti, možda ne 2013., ali jednom hoće.

Ciglar: Govorimo kao da ćemo se hraniti velikom kulturom, ali nemamo što za jesti. To je otprilike to. Kad je tržište u većem zamahu, naravno da ima i volje i sredstava za prosjekoviteljstvo.

Škurla: Možda je od prosjekoviteljstva bolja riječ samoregulacija. Na tržištu su se promijenile pozicije i mala agencija koja okuplja više slobodnjaka može odraditi velike stvari. Imate dosta malih shopova koji rade genijalne strategije za, recimo, oglašavanje online. Što ćemo s njima? Samo ih je trojica i imaju 20 godina, a genijalni su, bolji od bile koje agencije iz koje mi dolazimo.

Petek: Svaki takav shop može ispuniti neku potrebu klijenta. Nama se događa da svi želimo ispuniti sve potrebe, pa se dobro ispreskačemo iz posla u posao. Klijenti moraju znati koga će zvati na koji pitch.

Škurla: Digitel neće zvati netko za radijsku reklamu, a mene neće zvati netko da ga ‘hendlam’ deset godina. To su različite stvari. I to je samoregulacija.

Vince: U praksi to i nije sasvim tako, zadnjih smo godina dosta novca zaradili na popravljanju stvari koje su zeznule male agencije koje nisu poštovale rokovne ili isporučile dogovoreno.

Škurla: Bilo je i obrnutih slučajeva.

Vince: Nemoj to osobno shvaćati. To samo govori da je na tržištu kaos. Mislim da će vrijeme učiniti svoje, ali potrebno je da tržište živne i da lupi po glavi onoga koji radi krivo.

Škurla: Kako je HDD riješio svoje članstvo?

Antolović: To su ptice pjevce i ne treba ih stavljati u isti koš s nama.

Škurla: Ali oni su na neki način komplementarna djelatnost s nama.

Antolović: Postoji udruženje zaštićenih nosoroga, pa oni ne surađuju s nama.

Petek: HDD je napravio ono što HURA sad radi. Promiče svoju djelatnost kroz razne izložbe i događaje. HURA na taj način motivira agencije, od Effija i Ideje X, koji čine razliku. Klijenti nisu htjeli za prvi Effie davati podatke, a sad im je to normalno. Znači, ipak se kreće.

Antolović: Znamo da kad topovi pucaju muze šute. Jako smo malo tržište, potonuli smo i nemamo razloga za veliki ekonomski optimizam. Moramo se malo više okrenuti prema sebi, jer imamo neke resurse, reputaciju i neka pravila. Uz to, trebamo snažnije komunicirati putem medija. To je dug put, ali ja ne vidim drugi.