Ublažava anemiju

JEDAN OD RAZLOGA ZBOG KOJIH JE DOBRO KONZUMIRATI SEZONSKO VOĆE I POVRĆE JEST TAJ ŠTO JE ONO NETOM UBRANO I PRODAJE SE SVJEŽE, ZA RAZLIKU OD ONOGA IZVAN SEZONE KOJE JE UBRANO DAVNO I SIGURNO JE IZGUBILO TEMELJNA SVOJSTVA.

Špinat je rekorder među povrćem kada je riječ o željezu. Bogat je vitaminom C, karotenoidima, folnom kiselinom i luteinom. Pomaže protiv ateroskleroze i bolesti krvnih žila. Zbog oksalne kiseline koja ograničava apsorpciju kalcija štetno djeluje na bubrežne kamence i osteoporozu.

Maslačak obiluje vitaminima A, B, C i D te mineralnim solima. Prava je namirnica za poticanje rada jetre, a pospješuje i tek te smanjuje poremećaje probave. Blagi je laksativ, a njegova detoksificirajuća svojstva pomažu koži da vrati sjaj.

U 100 gramama artičoka ima samo 22 kilokalorije pa su one izvrstan izbor ako želite smršavjeti. Prirodna ih medicina rabi za liječenje problema sa želucem, protiv dislipidemije, dispepsije i irritabilnosti crijeva, a smanjuje i mučninu, zatvor te nadutost. Pravi je saveznik jetre i pomaže kod dermatitisa povezanih s intoksikacijom, artritisom i reumatizmom.

Komorač potiče protok krvi u zdjelici i maternici te je odlično sredstvo za poticanje menstruacije. Uz to diuretički djeluje te je odličan protiv nadutosti. Pomaže i ženama koje doje jer potiče proizvodnju mlijeka dajući mu ugodan okus i slatkoću. Sadrži eterično ulje anethol koje se upotrebljava u pripremi različitih likera.

Rabarbara sadrži polifenole koji preveniraju nastanak malignih stanica. U malim je dozama sredstvo za poticanje rada želuca i protiv prolijeva. Ne bi je smjele jesti trudnice i dojilje ni mala djeca te bolesnici koji pate od intestinalnih problema.

Marko Pipunić, koji je otprije čekao priliku da dođe do šećerane. Njegova je tvrtka Žito Kanditu najprije pozajmila 75 milijuna kuna za plaće i nastavak proizvodnje, a zatim je u novoosnovanu tvrtku Termes povezao vlasnike 51,09 posto Kandit grupe. Osim Žita u Termes su svoje udjele unijeli M SAN ulaganja, Vaga, Premisa i IPK Zavod.

Tako je potkraj lipnja 2010. za osječku šećeranu počela nova era. Već u kolovozu te godine Termes je objavio ponudu za preuzimanje IPK Kandita, nakon čega je stekao novih 19,7 posto dionica, odnosno dosegnuo 70,78 posto udjela u njemu. Danas Termes u kompaniji promijenjena imena ima 85,25 posto udjela, 4,35 posto još pripada Kandit grupi, a ostatak je disperziran na male dioničare. Kad je od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražena ocjena koncentracije, u Termesu su još najavljivali da će se poslovanje u IPK Kanditu temeljiti na ulaganju u razvoj konditorske industrije, šećer se nije isticao. Ipak, poenta je u šećeru.

Uostalom, konditoraj je ljetos prodan, a u šećeranu je istodobno uloženo 70 milijuna kuna, što je najveća investicija u nju u posljednjih 40 godina.

U sastavu Termes grupe danas je sedam tvrtki, od kojih se tri bave trgovinom. To su Kandit Celje, IPK Robni promet Osijek i osječka Robna kuća Sjenjak. Ondje su, nadalje, Svinjogojska farma Lipovača – Prkos, Farma muznih krava Orlovnjak te Tvrnica stočne hrane Osječanka. Napokon, dragulj u kruni jest Tvrnica šećera Osijek. Zašto je šećerana dragulj kojim raspolaže Termes grupa, vidi se iz rezultata poslovanja po pojedinim segmentima.

U prihodima od prodaje, koji su lani iznosili 611 milijuna kuna, djelatnost trgovine pridonio je s 85 milijuna kuna, proizvodnja mlijeka s 29 milijuna, proizvodnja svinja s 10-ak milijuna, a proizvodnja šećera s 487 milijuna. Od toga 263 milijuna kuna ostvareno je u izvozu, uglavnom u zemlje Europske unije, a zarada ostvarena na šećeru donijela je Termes grupi 87 milijuna kuna. Znači, lanjska zarada na šećeru čak je bila veća od rekordno velikog ulaganja u šećeranu. Još jedna usporedba: lanjska zarada na šećeru bila je dva milijuna kuna manja nego godinu prije, dok se šećerana još zvala Kandit Premijer, a na njegovoj prodaji zabilježen je gubitak.

Osječka šećerana neće se naći u problemima, nije u problemima. Ako je i bila, više nije i priče o zatvaranju proizvodnje daleko su od stvarnosti – izjavio je Marko Pipunić potkraj ljeta prošle godine kad je u šećeranu doveo osječkoga gradonačelnika Krešimira Bubala da bi mu pokazao radove na osuvenjenjivanju pogona. I da bi ga uvjerio kako su lokalna nagađanja da se prema prodati šećeranu potpuno neosnovana.

Iako je na početku stvaranja Termes grupe u priči bila naglašena i uloga Stipe Matića, čija je tvrtka M SAN ulaganja participirala u osnivanju tvrtke Termes, prema svemu sudeći, on se u međuvremenu povukao jer ni njega ni ikoga povezanoga s M SAN grupom više nema na popisu ključnih ljudi u Termes grupi. Predsjednik je Uprave Termes grupe od siječnja prošle godine Ilija Nedić, koji je i do tada, kao član Uprave Žita, bio Pipunićev najbliži suradnik. Nedić je ujedno predsjednik Uprave Tvrnica šećera Osijek, no iako je formalno najvažnija osoba u Termes grupi, za sva pitanja postavljena mu o poslovanju kompanije upućuje na Pipunića, koji je pak poznat po tome da se nerado odaživa na novinarske upite. I ovom je prilikom Pipunić u tom smislu ostao dosljedan sebi.

Nedić je Upravu Termes grupe preuzeo od Josipa Pavića, koji je, prema svemu sudeći, ipak bio osoba koja je Pipuniću najviše pomogla u preuzimanju Kandit grupe, na čijem je čelu bio. Paviću sad pripada lagodan položaj predsjednika NO-a Termes grupe (Pipunić mu je zamjenik), a njegovim bivšim suradnicima iz Kandit grupe istaknuta mjesta u tvrtkama u Termes grupi.

Teško nam je izdvojiti kampanju za koju bismo rekli da nam je najdraža. Ipak, ako već moramo, izdvojili bismo kompletan rad na brendu Ožujsko. Za njega stalno realiziramo kreativne radove u svim komunikacijskim kanalima. Možemo izdvojiti kampanju za 120. obljetnicu Ožujskoga. Također bismo izdvojili kampanju za koncentrirane sokove Lero koja je primjer da se sa skromnim producijskim proračunom i uz jak ‘insight’ te duhovitost može polučiti izvrstan komunikacijski učinak.

Uvijek je vrijeme za osmišljavanje i provedbu inovativnih kampanja, jedino se moramo složiti što su to inovativne kampanje. Sve je bolje od klasičnog zakupa glasnog prostora. Kampanju ne bih proglasio inovativnom na osnovi predosjećaja ili intuitije, vodio bih se klasičnim mjerilima: koliko je bila učinkovita u brendiranju ili koliko je postigla prodajnih učinaka. Bez te interaktivnosti kampanja nema smisla. Struktura ulaganja u medije promijenila se, što je povezano s time da je mnogo više nezaposlenih koji manje kupuju novine, ali više gledaju televiziju i TV oglase, zbog čega je porasla gledanost. Najponosniji sam na to što ideje osim za klijente počinjemo osmišljavati za samu agenciju. Trenutačno najviše razrađujemo jednu jedinu ideju – kako preživjeti. U tome treba biti jako kreativan i originalan… Kad je riječ o kampanjama za klijente, izdvojio bih onu za Microsoft u kojoj smo promicali preglednik Windows Internet Explorer 9. Kampanja sa skromnim proračunom namijenjena ljubiteljima filma na portalima Oyo i Dnevnik.hr pobudila je toliki interes da je više od 40.000 puta pokrenuto gledanje filma ‘Kraljev govor’. Prema statistikama, bilo je više od 90.000 klikova na naše ‘bannere’.

Ne samo da je vrijeme nego je većina već zakasnila. Pridobivanje pozornosti ne ovisi o mediju, a ono je ključno ako želimo prenijeti bilo kakvu poruku. Danas svi naizgled imaju poremećaj koncentracije, što nije čudno jer smo doslovce bombardirani porukama oglašivača. Ključ je izdvojiti se, na ovaj ili onaj način. Struktura ulaganja u medije mijenja se iz godine u godinu, ali ne znatno. U internetsko oglašavanje ulaže se sve više, ponajprije nauštrb tiska, ali to još nisu alarmantne promjene jer nije riječ o velikim apsolutnim iznosima. Međutim, trend je tu i sigurno će se nastaviti. Jedini je problem što svi u Hrvatskoj barataju uglavnom subjektivnim procjenama, pa se tako HURA-ine brojke znatno razlikuju od IAB-ovih. Druga je nepoznanica oglašavanje u svjetskim medijima, ponajprije na Googleu i Facebooku, jer nitko doista ne zna koliko oglašivačkog novca iz Hrvatske odlazi na te medije. Ponosan sam na sve naše projekte jer smo kvalitetni i dosljedni, što nije jer radimo s desetak najvećih međunarodnih i domaćih oglašivača, npr. Mastercardom, Coca-Colom, L’Oréalom, Toshibom, B.netom, Croatia osiguranjem, Linksom, koji stalno komuniciraju online. Uvijek su nam posebno dragi projekti u kojima imamo veću kreativnu slobodu, zato bih izdvojio oglase i kampanje za balzam za kožu ApiBalm (‘Zeko’), Toshibu (‘Lopov’) te B.net (‘Sprinternet’).