2. konferencija o e-poslovanju

I dr. sc. Dario Hrupec, fizičar s Instituta Rudera Boškovića, pita se je li normalan. Matematički gledano, navodi, odstupa od prosjeka ne za jednu nego čak za dvije standardne devijacije ni gubitak posla. Obišao sam danas Muzej mučenja (The Torture Museum) u Amsterdamu. Strašno je vidjeti što su ljudi jedni drugima bili u stanju činiti, uglavnom zbog vjere (iako ne samo zbog vjere). Protjerivanje iz grada spominjem zbog Barucha Spinoze, nizozemskog filozofa koji je protjeran iz Amsterdama zbog svojih svjetovnih uvjerenja. Drugi slavni Nizozemac, humanist Erasmo Roterdamski, usudio se kritizirati Katoličku crkvu još u 16. stoljeću. I on je, naravno, protjeran, a lomača je snašla njegova prevoditeljja Louisa Berquina, kao što se u naše vrijeme Salman Rushdie spasio, dok su prevoditelji ‘Sotonskih stihova’ u Japanu i Italiji ubijeni.

Erazmovo najpoznatije djelo ‘Pohvala ludosti’ sjajna je kritika ljudskog društva koju vrijedi čitati i danas. Gubljenje posla spomenuo sam zbog Isaaca Newtona koji bi istog časa izletio s Trinity Collegea u Cambridgeu da se, kojim slučajem, usudio reći ono što ga je jako mučilo – sumnjao je, naime, u kršćansko učenje o Svetom Trojstvu. Zanimljive pojedinosti te priče možete naći u knjizi autorice Kerrie Logan Hollihan, čiji je prijevod objavljen upravo ovih dana: ‘Isaac Newton i fizika za mlade’. Naime, povijesni kontekst iz biografija velikih znanstvenika nešto je što uvijek guraju pod tepih oni koji rado ističu kako su svi veliki znanstvenici bili i veliki vjernici, primjerice Galileo, Newton i Einstein.

Povijesni kontekst doista je bitan. Nekad se za isticanje ludosti tipa ‘nisam vjernik’ gubila glava. U kasnija se vremena gubio posao. Zanimljivo je spomenuti da je i Einstein bio u poziciji (još u mladosti) da ne dobije posao ako ne popuni rubriku formulara – vjeroispovijest. Njemu se to tada činilo glupim pa je rubriku ostavio praznom. No prijatelji su ga uspjeli uvjeriti da nešto ipak upiše jer inače neće dobiti posao. Tada, a to nije bilo tako davno, nije uopće bilo zamislivo da nemate vjeroispovijest.

Moram biti pošten i priznati da ni Galileo, ni Newton ni Einstein nisu potpuno odbacili ideju Boga. Imali su svoje viđenje vjere, na zgrajivanje službene Crkve, naravno. Da su živjeli u današnje doba, vjerojatno bi si dopustili više slobode i rekli što doista misle. No oni koji veličaju velike znanstvenike kao velike vjernike svjesno prešućuju važni dio priče.