Če se izvor energije primarno upotrebljavati u Plominu. Hrvatska strana mora donijeti konačnu odluku i pritom poštovati nacionalne odluke o energijskome miksu.
-
Bude li to ipak ugljen, hoće li struja bila jeftinija? – Ne bi bilo profesionalno danas obećati niže cijene i ne ih omogućiti u budućnosti. Nova termoelektrana na ugljen nedvojbeno ima prednosti. Ponajprije, ako imate dovoljno vlastitih proizvodnih kapaciteta, ne mogu vas pritisnuti drugi europski proizvođači električne energije. Imajte na umu da se zbog meteoroloških i hidroloških uvjeta električna energija u Hrvatsku uvozi po regionalnim veleprodajnim cijenama, znatno višima od onih u Zapadnoj Europi. U usporedbi s plinom opskrba ugljenom moguća je na temelju široko diverzificirane ponude iz cijelog svijeta, a Hrvatska i dalje znatno ovisi o samo nekoliko izvora prirodnog plina. Kad je pak riječ o opterećenju zbog cijene ugljikova dioksida, naravno da ostaje nesigurnost zbog razine cijena i da proizvodnja električne energije iz kamenoj ugljeni više trpi zbog tih opterećenja jer je veća emisija ugljikova dioksida nego kod plina.
-
Koliko bi se mogao povećati uvoz ugljena u Hrvatsku zbog Plomina 3? – Uvozit će se otprilike 2,5 milijuna tona na godinu više u odnosu na potrebe Plomina 1, koji bi se trebao zamijeniti.
-
Je li možda ispitana alternativa tom projektu? – Plin bi mogao biti alternativa iako su zbog tehničkih i komercijalnih obilježja plinske elektrane privlačne za proizvodnju vršne energije. Hrvatska ima i dobre preduvjete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Posebno je velik potencijal u dodatnim velikim hidroelektranama koje za Hrvatsku, ali i bilo kojega strateškog investitora, mogu poslužiti kao nadoknada za fosilna goriva s obzirom na udio emisije ugljikova dioksida u ukupnoj proizvodnji energije. Napokon, vrlo je velik potencijal biomase i energije vjetra sve dok tarife u sustavu poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora budu na sadašnjim razinama i dovoljno poticajne za ulaganje u takve projekte.
