Sirovo zrno kakaovca prženjem se očisti od nečistoća – ljudski i klica, isuši se vlaža, a zatim se jezgra drobi i usitnjava u tzv. kakaov lom. Tako nastaje kakaova masa koja sadrži 54 posto kakaov maslac, a ostale su nenasne tvari. Ta masa ide na prešu gdje se odvaja kakaov maslac za čokoladu od kakaova praha.
Poslije usitnjavanja kakaovca dobivena smjesa dodatno se obrađuje prije nego što se kakaov maslac odvoji. Tijekom odvajanja kakaov maslac pretvara se u tekućinu zbog masnoće koju sadržava. Takav se odvodi do konče (dijela proizvodne linije) u kojoj se miješaju svi sastojci za čokoladu.
Smjesa za čokoladu ostaje u konči, ovisno o tome je li riječ o crnoj ili mljevenoj čokoladi, od 12 do 48 sati da se svi sastojci prožmu, a taj proces pod je stalnom kontrolom. Zatim se smjesa stavlja u bazen u kojem se sto tisuća kilograma čokolade stalno mijesta i iz kojeg cjevovodom odvodi na linije za oblikovanje. U končama je temperatura od 60 do 72 Celzijeva stupnja.
Modeli za čokoladu oblikovani su prema težini, a vrlo je važna pravilna kristalizacija, odnosno pretvaranje tekućeg stanja čokolade u kruto. Samo je jedan oblik kristalizacije kakaova maslaca pravilan i omogućuje da se proizvod neoštećen odlijevi od kalupa i ima pravilan lom. Nepravilna kristalizacije izaziva ‘cvjetanje’, sivu paućinu na čokoladi.
Nakon završetka procesa modeliranja iz kalupa se vadi gotov proizvod, čokolada. Budući da proces proizvodnje teče u optimalnim uvjetima i pod strogom kontrolom, gotovo svaki komad čokolade pravilna je oblika. No važno je i pravilno ga zapakirati i uskladištiti.
