Krediti za održivi put

Hrvatska treba više računati na male i srednje tvrtke, a manje na neke velike investicije od milijardu tu, milijardu ondje jer teško da će od njih išta biti – procjenjuje Lovrić. Zato taj HUP-ov segment smatra da je loše što su medijski prostor zaokupili ministri Radimir Čačić i Slavko Linić najavama o velikim investicijama. Uz tehnološke inkubatore za male tvrtke te poljoprivredna, seoska domaćinstva i privatne turističke kapacitete, a u svima je njima 200 tisuća gospodarskih subjekata, među kojima i 50 tisuća mikrogospodarskih subjekata, treba osigurati prostor za predstavljanje i prodaju njihove robe i usluga, sugeriraju poduzetnici.

Jasminka Keser, načelnica u Sektoru malog i srednjeg poduzetništva, ističe da se razmišlja i o tome i o jačanju programa za lakše vraćanje dugova ili prevladavanje nelikvidnosti obrtnika i malih poduzetnika. S pomoću HAMAG-a i Poduzetničkog impulsa kao središnjeg programa odmah smo koordinirali poteze koji se odnose na porezna pravila, administrativne zapreke, HBOR, poslovne banke, i to da bi ušao novac i smanjile se kamate, te na sve od čega se sastoji poduzetnička okolina. Stavili smo u funkciju i fondove za gospodarsku suradnju – navodi Keser zbog čega su nedavne mjere bolje u odnosu na sve što se dosad činilo za male tvrtke.

Prema informacijama s infotelefona o tri ciklusa Poduzetničkog impulsa reakcije su pozitivne, a golem je i interes za sve europske izvore financiranja. Da su mali i srednji poduzetnici najokrenutiji dio gospodarske scene, potvrđuje podatak da su zadržali zaposlenost, ali i da su prošlu godinu, također bremenitu problemima, uspjeli zaključiti s jednakom ili većom dobiti, neki i za osam posto. Ako se takvi trendovi nastave i njihov ih resor podupre, poduzetnici bi u sljedeće dvije godine sve mogli iznenaditi dobrim rezultatima, pa i onim najavama ministra Gordana Marasa o otvaranju 50 tisuća radnih mjesta.

Prema onomu kako smo ove godine složili uvjete za državne potpore, koji su malo stroži zbog maksimalnog približavanja uvjetima Europske unije, pa i prema broju zaposlenosti, vidimo da to mora dati rezultate i u otvaranju novih radnih mjesta – uvjerena je Keser. I poduzetnici i predstavnici HUP-a, HOK-a i HGK te Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva vjeruju da će nove mjere potiči bolje rezultate od dosadašnjih poticaja jer se sada radi otvoreno i transparentno. Poduzetnicima su, kažu sami, najveći problem porezna davanja i golemi nelikvidnosti. Naime, za neke je i dug od 20 tisuća kuna nepremostiv problem za uredno poslovanje. Stoga se od države očekuje da uza sve poticajne mjere riješi pitanje nelikvidnosti, odnosno da uvede kulturu plaćanja.

Nelikvidnost je dubinski počela 2006. i 2007. Neplaćanje središnje i lokalne države, javnih poduzeća, zdravstvenog sustava i drugih bilo je loš znak i drugima za takvo ponašanje. Dio malih poduzetnika muku muči s povratom kreditnih obveza, ali nastoji im se pomoći reprogramom duga i kreditnom linijom za subvencioniranje kamata. Drugi je problem plasiranje proizvoda i usluga koji, ako se ne riješi, neće motivirati poduzetnike da šire svoje poslove. Hrvatsko gospodarstvo raslojilo se na veliko i mikrogospodarstvo, a između je velika provalija jer je sve manje onih koji imaju tri famozna K: kvalitetu, količinu, kontinuitet.

U Hrvatskoj bi se trebala voditi nova ekonomsko politika koja bi vodila računa o tome, pa se onda može očekivati da mjere za male i srednje poduzetnike, u kojima nije bilo velike razlike u modelima, napokon daju bolje rezultate. U 2011. za poticanje malog i srednjeg poduzetništva bilo je izdvojeno 407,9 milijuna kuna. Bez tih sredstava, koja su se dodjeljivala u prosječnim iznosima od 50 do 60 tisuća kuna, ne bi se održale mnoge male i srednje tvrtke. Prema mišljenju dijela poduzetnika, npr. iz Tehnoparka u Zagrebu, državne potpore ipak su previše usitnjene. Njima se ne može više iskorištiti, odnosno po sredstva se mora u HBOR ili poslovne banke, za što mali poduzetnici nemaju dovoljno dana ili – zbog krize – dovoljno snage da se upuste u veće poslovne rizike.

Poduzetnici u Hrvatskoj nisu glupi, nego makroekonomija mora uvažavati probleme malih i srednjih tvrtki, a ne ponašati se kao neki salonski mudraci. Država mora osigurati dovoljno novca za taj dio gospodarstva, dijelom i iz onih osam milijardi kuna namijenjenih tzv. velikim tržišnim igračima – sažima razmišljanja poduzetnika Petar Lovrić.

Sve popularniji zeleni krediti pomažu u održivom razvoju na tržištu nekretnina i energetike, a interes je obostran – zainteresiranost građana i poduzetnika raste, kao i ponuda na bankarskom tržištu. Tu su i kreditne linije iz Europske unije kojima je cilj povećati ekološku osviještenost putem financijskih linija. Investitori u zelenu gradnju trebali bi znati da pri prijavi za bilo koju kreditnu liniju trebaju pripremiti projekt koji jamči građevinu višega energetskog razreda. Tako jamče da će budući objekt maksimalno smanjiti potrošnju energije.

Iz Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj (SZGH) kažu da svakodnevno daju savjete o kreditnim linijama ili sredstvima iz fondova EU, prilagođenih investicijama u zelenom gospodarstvu. Snježana Turalija, izvršna direktorica SZGH, objašnjava da u suradnji s članovima Savjeta iz bankarskog sektora ili institucijama koje osiguravaju fondove EU raspravljaju o poboljšanju ponuda zelenih kredita za sve korisnike – developere i male privatne investitore, animiraju svoje članove da uvjete realizacije kredita za potencijalne investitore što više usklade s europskim standardima i trendom smanjenja kamatnih stopa, ujedno ih uskladjujući s trenutačnim uvjetima u Hrvatskoj.

To će biti i jedna od zadaća nedavno formiranog Foruma za zelenu ekonomiju koji je Savjet pokrenuo u suradnji s brojnim relevantnim institucijama u Hrvatskoj – kaže Snježana Turalija. Iako je gospodarska situacija sve samo ne optimistična za investitore u gradnju zelenih objekata, subvencije lokalne uprave i samouprave više su nego dobrodošle. No za sada samo poneki gradovi imaju takve politike za investitore (jedan od primjera je Grad Koprivnica, član Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj).

Turalija napominje kako od članova – proizvođača građevinskog materijala, doznaje kako investitori još ne znaju dovoljno o proceduri realizacije tzv. zelenih kredita te objašnjava: Važno je uputiti investitore na to da pri aplikaciji za bilo koju kreditnu liniju trebaju sa svojim arhitektom pripremiti projekt (koji je potvrdio navedeni ovlašteni arhitekt) koji jamči građevinu višeg energetskog razreda (A+, A, B…), što pretpostavlja da će budući objekt maksimalno smanjiti potrošnju energije za grijanje i hlađenje, a idealno bi bilo da pripada pasivnom načinu gradnje – dodaje izvršna direktorica Savjeta.

Također, projekt mora biti pripremljen tako da nakon izgradnje, dobitka upotrebljive dozvole i potvrde nadzornog tijela vlasnik posjeduje objekt kakav je i bio planiran u pripremnoj fazi glavnog projekta, dakle energetskog razreda A+, A ili B. Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), kao članici Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, iznimno su važni pravodobna informacija i uvid u nova znanja kako bi konstruktivno djelovala odgovarajućim programima financiranja.

Banka tako za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije nudi kreditni Program zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Svrha je Programa realizacije investicijskih projekata. Korisnici kredita mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ispunjavaju predviđene zakonske uvjete, komunalna društva, trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe ili poslovne banke koje su s HBOR-om ugovorile suradnju u provođenju programa.

Osim programa kreditiranja HBOR poduzetnicima koji ulažu u podizanje razine energetske učinkovitosti omogućuje iskorištavanje sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance Facility za 2006. i 2007., a koji se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). Sredstva Darovnice mogu se iskoristiti uz upotrebu kreditnih sredstava iz izvora EIB-a, izravno putem HBOR-a ili putem poslovnih banaka s kojima HBOR poslovno surađuje. Krediti su namijenjeni financiranju osnovnih sredstava u sklopu ulaganja kojima se povećava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji.

Darovnica namijenjena krajnjim korisnicima iznosi 15 posto iznosa kredita uloženog u podizanje razine energetske učinkovitosti, a odobrena sredstva iskorištavaju se za umanjenje glavnice odobrenog kredita. U sklopu Darovnice, kako navode iz HBOR-a, korisnicima je osigurana i besplatna konzultantska pomoć. Banke u Hrvatskoj prepoznale su zelene projekte kao budućnost novih investicija. U ponudi su im tzv. zeleni krediti za kupnju odnosno adaptaciju niskoenergetskih nekretnina: Zeleni (Zaba), Flexi Green (RBA), Energo (PBZ), Eko (Erste) te paleta zelenih kredita (Banco Popolare Croatia).

Grupa Zagrebačka banka već je prije malo više od dvije godine (u travnju 2010.) predstavila nove komercijalne zelene kredite koji su prvi na tržištu u Hrvatskoj namijenjeni poticanju energetske učinkovitosti. Zeleni krediti mogu se iskoristiti za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B te za gradnju niskoenergetskih kuća. Osim toga služe i za poboljšanje energetske efikasnosti nekretnina u kojima građani već stanuju, poput kupnje i ugradnje solarnih kolektora te drugih sustava iz obnovljivih izvora energije.

Iz banke, koja je ujedno članica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, kažu kako je odziv klijenata odličan, a od početka lansiranja odobreno je oko 190 milijuna kuna zelenih kredita. Zeleni krediti namijenjeni su također malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, jedinicama lokalne uprave te neprofitnim institucijama za financiranje kupnje i ugradnje solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe. Kreditom je moguće financirati i kupnju te ugradnju mrežom vezanih solarnih sustava za proizvodnju električne energije namijenjene za prodaju HEP-u, kupnju ili gradnju niskoenergetske nekretnine te poboljšanje energetske učinkovitosti poslovne nekretnine.

Prva na tržištu uvela je i ekološke kredite, također 2010., za kupnju hibridnih i električnih automobila. RBA u ponudi stambenih kredita građanima nudi Flexi Green stambene kredite, a namijenjeni su za kupnju i gradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina te povećanje energetske učinkovitosti postojećih stambenih nekretnina. Navedene kredite odobrava u iznosu od 5000 do 200.000 eura za kupnju, odnosno gradnju stambenih nekretnina, a iznos kredita za adaptaciju namijenjenu za poboljšanje energetske učinkovitosti kuće ili stana može biti najviše do 35 posto procijenjene novine građevinske vrijednosti stana ili 500 eura po m2 stana ili najviše do 50 posto procijenjene novine građevinske vrijednosti kuće, do najvišeg iznosa od 100.000 eura.

Privredna banka Zagreb u ponudi ima stambene Energo kredite koji se od početka travnja do kraja lipnja ove godine mogu realizirati uz dodatne akcijske pogodnosti – bez plaćanja premije za prvu godinu osiguranja za police osiguranja imovine ili osiguranje od nezgode Croatia osiguranja ili Generali osiguranja, ugovorene u banci kao zastupniku u prodaji polica osiguranja prema modelu kredita i odabiru klijenta i uz uvjet minimalnog roka otplate od pet godina. Zatim bez naknade za obradu kredita, bez troškova procjene/izvida nekretnine, bez zaloge nekretnine za kredite do 15.000 eura. Kamatna je stopa 4,50 posto godišnje, fiksna za prve dvije godine otplate kredita, za kredite ugovorene do 30. 6. 2012. (EKS 5,84%) – za klijente, a rok otplate do 30 godina.

Erste banka je Eko kredite u svoju ponudu uvela još sredinom 2010. Iz banke kažu da je stvoren cijeli koncept ekokreditiranja koji pokriva najšire namjene ekološki osviještene segmenta klijenata, a ponuda će se širiti i nadograđivati u skladu njihovim potrebama. Iako u posljednje vrijeme primjećuju porast interesa za ovu vrstu kreditiranja, vjeruju da će daljnjim usklađivanjem zakonske regulative s regulativama EU, a osobito nakon ulaska u EU, ekološka osviještenost, pa i interes, za ovom vrstom bankarskih usluga dodatno porasti.

Banco Popolare Croatia tržištu je ponudila paletu zelenih kredita, i za građane i poduzetnike. Zelene kredite karakterizira specijalna namjena i niža kamatna stopa u odnosu na druge vrste kredita. Za građane su u ponudi linije zelenih kredita vezane uz gradnju integriranih solarnih elektrana, različite linije zelenih stambenih kredita s kamatama već od 4,90 posto, linije zelenih potrošačkih kredita i drugo. Ponuda zelenih kredita za poduzetnike uključuje liniju za gradnju integriranih solarnih elektrana, liniju zelenih kredita za gradnju zemaljskih integriranih solarnih elektrana za proizvodnju električne energije za pravne osobe, liniju zelenih kredita za gradnju zemaljskih solarnih elektrana, za uređenje i adaptaciju poslovnih prostora prema mjerama za povećanje energetske učinkovitosti te ostale zelene kreditne linije.