Sve popularniji zeleni krediti pomažu u održivom razvoju na tržištu nekretnina i energetike, a interes je obostran – zainteresiranost građana i poduzetnika raste, kao i ponuda na bankarskom tržištu. Tu su i kreditne linije iz Europske unije kojima je cilj povećati ekološku osviještenost putem financijskih linija.
Investitori u zelenu gradnju trebali bi znati da pri prijavi za bilo koju kreditnu liniju trebaju pripremiti projekt koji jamči građevinu višega energetskog razreda. Tako jamče da će budući objekt maksimalno smanjiti potrošnju energije.
Iz Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj (SZGH) kažu da svakodnevno daju savjete o kreditnim linijama ili sredstvima iz fondova EU, prilagođenih investicijama u zelenom gospodarstvu. Snježana Turalija, izvršna direktorica SZGH, objašnjava da u suradnji s članovima Savjeta iz bankarskog sektora ili institucijama koje osiguravaju fondove EU raspravljaju o poboljšanju ponuda zelenih kredita za sve korisnike – developere i male privatne investitore, animiraju svoje članove da uvjete realizacije kredita za potencijalne investitore što više usklade s europskim standardima i trendom smanjenja kamatnih stopa, ujedno ih uskladjujući s trenutačnim uvjetima u Hrvatskoj.
To će biti i jedna od zadaća nedavno formiranog Forum za zelenu ekonomiju koji je Savjet pokrenuo u suradnji s brojnim relevantnim institucijama u Hrvatskoj – kaže Snježana Turalija.
Iako je gospodarska situacija sve samo ne optimistična za investitore u gradnju zelenih objekata, subvencije lokalne uprave i samouprave više su nego dobrodošle. No za sada samo poneki gradovi imaju takve politike za investitore (jedan od primjera je Grad Koprivnica, član Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj). Turalija napominje kako od članova – proizvođača građevinskog materijala, doznaje kako investitori još ne znaju dovoljno o proceduri realizacije tzv. zelenih kredita te objašnjava:
