Pomaknimo priču samo korak dalje. Takve prometnice mogle bi biti i stalan izvor električne energije za električna vozila koja bi se punila indukcijom u vožnji. Indukcijom se, recimo, danas pune električne zubne četkice bez metalnih kontakata. Takva primjena riješila bi i najveći današnji problem električnih vozila, punjenje i pohranu energije. Pitate me kako će sve to izgledati za 50 godina? Eto, nadam se, upravo tako – priča Jerkić.
Zahvaljujući konceptu solarne autoceste prometnice će proizvoditi energiju, biti informacijski centri i krovovi svijeta te ujedno napajati električna vozila. To je, rekosmo, daleka budućnost.
No u onoj bližoj, za desetak ili dvadeset godina, izgledno je da ćemo se voziti prometnicama kakve imamo i danas, ali više će vozila biti hibridno, pa i samo električno, ili će ići na vodik.
IT tehnologija rabiće se za povećavanje protočnosti i sigurnosti prometa. Primjerice, imat će se automatskih kočenja, navigacije i slično.
Prometnice već danas iskorištavaju neke svoje elemente, npr. bukobrane u blizini gradova za instalaciju fotonaponskih sustava, poput onog u Rijeci, ili se (primjerice u SAD-u) znakovi na autocestama pokusno upotrebljavaju za postavljanje malih vjetroagregata. Zasad se veći napredak može očekivati u vozilima i infrastrukturi uz prometnice negoli na njima. Međutim, s razvojem automobila sigurno će se ubrzati i razvoj prometnice.
U tome se Hrvatska čak razvija ukorak sa svijetom, ili ga bar prati u stopu. Naime, država smo bez tradicije proizvodnje automobila, a proizvodimo svoje prvo električno prijevozno čudo. Dobra, hajde, nije čudo, ali dokaz je hrvatske pameti. Direktor Dok-inga Vjekoslav Majetić uvjeran je, što mu se osjeti i u glasu, da je takav automobil dio naše budućnosti te da će se s njegovim razvojem u svijetu razvijati i koncept solarne autoceste. Dok-ing već je predstavio prototip i očekuje da će prve električne automobile proizvesti za malo više od mjesec dana.
- Vjerujemo u budućnost električnih automobila jer je električna energija najčistija. Kako ćemo je dobivati, kao danas ili pak fuzijom u budućnosti, drugo je pitanje – kaže Majetić.
Vratimo se mi proizvodnji struje na cestama. Osim solarne energije koja bi se pretvarala u električnu ne treba isključiti, nastavlja Jerkić, ni vjetroelektrane koje bi bile sjajan dodatak uz takve prometnice jer bi na raspolaganju imale infrastrukturu za prijenos energije, a pomogle bi i fotonaponskim sustavima u proizvodnji energije za pokretanje električnih vozila. Primjerice, to bi se moglo najbliže izvesti u Njemačkoj jer je ondje mnogo vjetroelektrana u blizini prometnice. Međutim, iako bi se mogla proizvoditi električna energija kojom bi se koristili automobili, Jerkić smatra da nije izgledno samo iskorištavanje energije vjetra radi pogonjenja automobila.
- Takva ideja nikad se neće razviti toliko da bi zaživjela u redovitoj upotrebi. Kad je riječ o vozilima koje pokreće vjetar, povijesno gledano, itekako smo usavršili provodbu morem. Jedrilice i jedrenjaci danas su uobičajeni i vrlo učinkoviti. Svi novi koncepti s vjetroagregatima koji bi trebali proizvoditi energiju za pokretanje vozila na kopnu upitne su učinkovitosti i teško se mogu razviti do komercijalne uporabe. Vozila već svojim kretanjem stvaraju vjetar, a vjetroagregati ga rabe za proizvodnju energije. Pri tome usporavaju vozilo, posebno ako su brzine veće.
Taj koncept nije energijski održiv – kaže taj diplomirani inženjer elektrotehničke.
Majetić osim na energiju sunca i vjetra podsjeća na još jedan izvor na koji često zaboravljamo, a vrlo je bogat. Geotermalna energija i tekako je iskoristiva, pa bi se položaj budućih prometnica mogao prilagoditi njima, pogotovo zato što je (bar danas) solarna energija vrlo skupa. U svakom slučaju, Majetić vjeruje da će se prometnice tehnološki razvijati prema iskorištavanju održive energije, no pitanje je hoće li mi to doživjeti. – Goleme su površine cesta asfaltirane. Kad bi se pokrile fotonaponskim čelijama, iskoristili bismo mnogo energije. Bit će problema s njihovim trošenjem, ali vjerujem da će se to u budućnosti rješavati mnogo jednostavnije i jeftinije. Vlada je obvezna, prema smjernicama EU, promicati čistu energiju. Za to bi se trebale nuditi i kreditne linije te pojednostaviti današnji komplicirani postupci. Katkad se pitam je li Vladu uopće stalo do razvoja čiste energije – kaže Majetić.
