SANDBERG Iza Facebookova uspješnog izlaska na burzu stoji žena

Godinama među 50 Forbesovih najutjecajnijih žena svijeta, Sandberg je iz Googlea došla u Facebook, i to dok Zuckerberg još nije znao kako dobro unovčiti svoju genijalnu ideju. Summersova studentica i poslije suradnica kompaniju je financijski postavila na noge. Danas je njezin posao održati Facebookovu veliku vrijednost od 104 milijarde dolara.

Zaboravite kupnju Instagrama! Najbolji je potez osnivača Facebooka Marka Zuckerberga to što je na mjesto direktorice operacija zaposlio Sheryl Sandberg. Ta je žena, koju u kompaniji zovu ‘odrasla osoba’, jedna od najzaslužnijih za uspješnu monetizaciju te tvrtke. Nakon prošlotjednog izlaska na burzu bogatija je za otprilike milijardu dolara, koliko vrijedi njezin udio u Facebookovim dionicama. Međutim, ta bivša Googleova zaposlenica ne ovisi Facebooku jer već tri godine također ima dionice i direktorske položaje u Disneyju i Starbucksu, savjetnica je u Obaminu Odboru za tržište rada te je općenito smatraju jednom od najuspješnijih poslovnih žena u Americi. Poznata je i kao borac za ženska prava. Časopis Time ove ju je godine uvrstio na popis stotinu najutjecajnijih ljudi u svijetu.

Sandberg lako impresionira ljude. Zuckerberg je impresionirala 2007., kad je onda 23-godišnji vlasnik mreže svih mreža shvatio da brzo treba stručnu pomoć. Iz profila koji je o njoj izašao u časopisu New Yorker, a koji opisuje kako su se Sandberg i Zuckerberg upoznali na božićnoj zabavi jednog od direktora iz Silicijske doline, čini se da nije Zuckerberg odlučivao o tome hoće li zaposlit Sandberg, nego obrnuto. Naime, tad je bila potprijednjica za globalnu prodaju i operacije u Googleu i tražila je nove izazove. U to je vrijeme razmišljala o prihvaćanju funkcije u Washington Postu, no nov i uzbudljiv svijet društvenih mreža ispašao je mnogo zanimljivija opcija. Zuckerberg je navodno dolazio k njoj u kuću na mnogo večera na kojima su raspravljali o tome kamo bi se i kako razvijao Facebook, koji su načini za zarađivanje i može li se išta zarađivati.

Kad je Sandberg objavila Googleu da želi otići, tadašnji CEO Eric Schmidt ponudio joj je mjesto članice Uprave za financije, no odbila ga je i otišla u mladu kompaniju koja nije zarađivala i čija financijska budućnost uopće nije bila jasna. Preuzela je funkciju direktorice za organizaciju (COO) iako službeno nije postala članica Uprave. S obzirom na animozitet između dvije kompanije i veliko rivalstvo u online svijetu u Googleu nisu bili zadovoljni razvojem situacije. No u ožujku 2008. Sandberg je počela raditi u Facebooku i odmah se uklopila. Zuckerberg kaže da onda rješava sve poslove koje on ne želi, poput marketinške strategije, zapošljavanja, menadžmenta i političkih pitanja. Dakle, manje- više sve važno. Bila je točno ono što je kompanija trebala, dakle netko tko će shvatiti financije i odgovoriti na pitanje kako će Facebook zarađivati novac. Pod njezinom palicom do 2010. postao je profitabilna kompanija. S obzirom na Facebookov izlazak na burzu svoj je posao odradila vrhunski i danas je jedna od glavnih kandidatkinja za članicu Uprave jer Facebook kao dioničko društvo mora proširiti Odbor, uvrstiti bar jednu ženu i učiniti ga raznovrsnijim kako bi bolje odgovarao dioničarima. Hoće li Sandberg prihvatiti položaj, ostaje da se vidi. Naime, nije poznata po donošenju ortodoksnih odluka, a ni po ponašanju u skladu s poslovnim običajima Silicijske doline, koja je i dalje dominantno muški svijet.

Rođena je 1969. u Washingtonu. Otac joj je oftalmolog, a majka je odustala od doktorata iz francuske književnosti kako bi se brinula za nju, mlađeg brata i sestru. Sheryl je išla u javnu školu i cijelo je školovanje bila najbolja učenica u razredu. Na Harvardu je upisala ekonomiju i kolegij iz javnih financija. Iako na predavanjima nije mnogo govorila, imala je najviše ocjene te je osnovala i skupinu posvećenu popularizaciji studiranja ekonomije i upravljanja među djevojkama. Diplomirala je kao najbolja na godini, i to na temu utjecaja ekonomske nejednakosti na obiteljsko nasilje. Baveći se različitim aktivnostima na fakultetu, počela je oblikovati svoje stajalište o ženama na tržištu rada zbog kojeg se danas smatra gotovo junakinjom u borbi za prava žena na najvišim menadžerskim položajima. Shvatila je da žene za razliku od muškaraca često moraju biti između toga da budu uspješne i da se svide drugima. Žene koje se hvale svojim postignućima nisu jako popularne u poslovnom svijetu i gotovo ih se odmah proglašava kujama. Kako bilo, ta je ‘kuja’ bila marljiva, pa kad je njezin profesor javnih financija Lawrence Summers dobio posao glavnog ekonomista u Svjetskoj banci, zaposlio ju je kao asistenticu. Ondje je ostala dvije godine. Nakon toga završila je poslovnu školu na Harvardu, zaposlila se u McKinsey&Companyju i čak kratko bila u braku. Kad je Summers dobio ponudu da u Clintonovoj administraciji postane zamjenik ministra financija Roberta Rubina, pozvao je Sandberg da bude šefica kabineta u ministarstvu. Ne samo da je izvrsno radila svoj posao (o čemu Summers rado govori medijima) nego je ondje povela i mini revoluciju. Primjerice, uvijek je od starijih članova ministarstva (uglavnom muškaraca) tražila da naprave mjesta za stolom kako bi mladi članovi (uglavnom žene) mogli sjediti s njima i odlučivati. Bila je izravna, lojalna i stroga, no voljna pomoći drugim zaposlenicima da dođu do glasa, napreduju i da se njihovo mišljenje uzme u obzir.

‘Gaža’ u Washingtonu bila je zanimljiva, no kad su demokrati 2000. izgubili izbore, Sandberg je odlučila preseliti se u Silicijsku dolinu kako bi bila dio tehnološkog buma. Iz Googlea su je, navodno, dugo naganjali da dođe raditi k njima. S jedne strane svidjela tvrtkina misija da informacije budu dostupne svima i da tako poboljša svijet, no s druge strane nije bilo jasno da tada trogodišnji Google nije imao poslovni plan i stabilne prihode. Eric Schmidt navodno ju je zvao jedanput na tjedan dok nije pristala. Rekao joj je: ‘Ne budi idiot, ovo je raketa. Ukreaj se!’

Potkraj 2001. došla je u Google za direktoricu poslovne jedinice koja uopće nije postojala. U to je vrijeme četvero ljudi u Googleu razvijalo AdWords, funkciju za oglašavanje i marketing, pa je Sandberg odlučila nadgledati taj projekt i prodaju. Vodila je glavnu riječ u Googleovu dogovoru s AOL-om u kojem je Google u zamjenu za status AOL-ova pretraživača trebao isporučiti 150 milijuna dolara, a u banci je imao samo deset. Sandberg je sve riješila, posao s AOL-om višestruko se isplatio. Njezin se utjecaj širio pa ju je već 2005. časopis Fortune pozvao na okupljanje najmoćnijih žena – od tada je na popisu 50 najutjecajnijih žena na svijetu.

Godinu prije udala se za sadašnjeg supruga i dugogodišnjeg prijatelja Davea Goldberga. Par je uskoro dobio prvo dijete pa joj je bilo sve teže postići ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Shvatila je da dok muškarci napreduju – u Googleu, ali i drugdje – žene gube utakmicu nakon što postanu majke i ne bore se mjesta koja žele jer planiraju još djece. Problem se svede na to da im bude neugodno kucaći na vrata i boriti se. U mladim i brzim dinamičnim internetskim kompanijama poražavajući je omjer žena i muškaraca na menadžerskim položajima. Facebook, Twitter, Zynga, Groupon, Foursquare itd. – nijedna od tih kompanija nema ženu u upravi. Jedan od razloga jest što ih malo odabire inženjerska zanimanja, no to je i stvar kulture, prepune ostataka ‘medmenovskog’ seksizma. Zato je Sandberg počela otvoreno govoriti o tom problemu i zauzimati se za promjene.

Priznala je da se osjeća krivom što zbog posla katkad zanemaruje djecu. Prošle je godine javno rekla da svaki dan odlazi s posla u 17.30 h kako bi kući stigla na vrijeme za večeru. Već i to što je to priznanje odjeknulo u svim poslovnim medijima u Americi govori o nezavidnoj situaciji žena koje pokušavaju balansirati između dva svijeta. Zuckerberg priznaje da bi Sandberg mogla biti predsjednica uprave bilo koje kompanije.

U Facebooku bi vjerojatno bez problema mogla preuzeti mjesto CEO-a ako to bude htjela. S obzirom na to da nosi velik dio zasluga za tvrtkin uspješni izlazak na burzu, poznavatelji situacije očekuju da će jednog dana moći birati. Danas je njezin posao održati veliku vrijednost od 104 milijarde dolara koju je postigao Facebook. Naime, tvrtka možda ima 900 milijuna korisnika i prošle je godine zaradila milijardu dolara, no kritičari kažu da danas izgleda kao AOL kasnih 90-ih, kad je bio ljudi bicmac Wall Streeta i kad je tijekom spajanja s Time Warnerom vrijedio 160 milijardi. Nakon toga je potonuo pa danas vrijedi 2,6 milijardi. Facebook zaradi 80 posto novca od marketinga, ali ima probleme. General Motors, jedan od velikih oglašivača, odlučio je povući sve oglase s njega jer ne utječu na potrošače. Nedavno istraživanje medijskih kuća AP i CNBC pokazalo je da više od 50 posto korisnika Facebooka nikad ne ‘klikna’ na oglase te mreže. Međutim, Sandberg ima plan: prije IPO-a najavila je da će Facebook agresivnije ući u mobilni segment, a priprema i nova marketinška rješenja, poput sponzoriranih tekstova o brendovima ili ‘sponsored stories’.