B2B magazin

Usporedba aktualnoga gospodarstva s predrecesijskim zvoni na uzbunu. Dio analitičara uspoređuje Hrvatsku s Portugalom i Španjolskom. Ni oni koji nisu toliko katastrofični ne vide prostora za rast do kraja godine. Iznimka su samo optimistični kreatori ekonomske politike.

Radimiru Čačiću i Slavku Liniću ovih se dana sve više sužava prostor na kojem brane svoju ekonomsku politiku. Brojke polako isplavavaju na površinu i otklanjaju i posljednju sumnju optimista u tvrdnje da će se, ipak, na kraju godine zadnji ‘smijati’ pesimisti. Država je podbacila u investicijama, a k tomu isisava preostale kune iz sive ekonomije kojima se koliko-toliko ublažavao pad potrošnje. Prošlog je tjedna Fina objavila podatak o rastu prihoda poduzetnika u 2011. od 5,8 posto. ‘Rast’ BDP-a pak prema posljednjoj je korekciji bio na nuli. Iako je očito da nije bilo državnih investicija, ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da ni poduzetnici nisu bili baš toliko aktivni jer je, prije svega, riječ o rastu cijena poput nafte, sirovina, a znatno su rasle i maloprodajne cijene hrane. On u tome vidi najveći razlog za rast prihoda jer je količinski sve ostalo jednako ili je čak palo. Iako se u Hrvatskoj smanjio broj zapošlenih, Novotny smatra da je još problem u nedovoljnom restrukturiranju poduzeća i da će se morati, ako se ne poveća produktivnost, dodatno otpustati. Teško je to i zamisliti jer su u Hrvatskoj danas ukupni prihodi oko 75 posto u odnosu na 2006., što znači da je produktivnost pala, kao i konkurentnost. Zato će se vrlo brzo smanjiti ukupna potražnja kućanstava i poduzeća. Prvi je signal pad proizvodnje od 5,2 posto u prvome kvartalu.

Dodamo li tomu najnoviji podatak o padu proizvodnje u travnju od čak 9,4 posto, to prema Željku Lovrinčeviću iz Ekonomskog instituta znači da će BDP ove godine pasti oko tri posto. To je alarmantan rapidan pad koji nas dovodi u stanje kakvo je u španjolskoj i portugalskoj ekonomiji – predviđa pomalo katastrofično.

Međutim, predsjednik udruge Croma Vladimir Ferkelj upozorava da je Lovrinčević čak blag u ocjeni i ne isključuje mogućnost i većeg pada. Zbog svega toga Lovrinčević se slaže s Novotnjem da rast prihoda poduzetnika nije rezultat njihove žilavosti, nego rasta cijena. Ta bilo bi čudno da samo tako ostvaruju rast u situaciji u kojoj na državu i njezine tvrtke otpada 60-ak posto BDP-a i znatan dio privatnika ovisi o poslu s državom.

Potvrđuju to i brojke iznesene na 7. konvenciji hrvatskih izvoznika o kretanju gospodarstva od posljednje godine uoči recesije, 2008., do kraja prošle godine. Zanimljiva je usporedba amortizacije i investicija u te četiri godine. Investicije su 2011. pale na 33 milijarde kuna (48,3 posto u odnosu na 2008.), a vrijednost amortizacije bila je 31,5 milijardi kuna (veća za 2,2 posto u odnosu na 2008.), što znači da su se investicije približile amortizaciji. Doduše, taj su podatak naši sugovornici uzeli s rezervom. Međutim, nitko i ne isključuje tu poražavajuću brojku, pogotovo oni svjesni pada državne aktivnosti prošle godine. Još je jedan zanimljiv podatak u korist znatnog približavanja investicija amortizaciji. Vrijednost zemljišta u bilanci porasla je, iznosi to predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, za 20 posto. Zapravo je riječ o tome da se zemljište ne amortizira za razliku od strojeva, zgrada itd., zbog čega se zapravo povećao vrijednosni udio zemljišta u bilanci. To također pokazuje da su izostale velike investicije koje bi u suprotnom smanjile zemljišni udio. Dodamo li tomu da su kratkoročne i dugoročne obaveze u cijelom gospodarstvu porasle na 324 milijarde kuna (15 posto veće u odnosu na 2008.), a da su kapital i rezerve pali na 374 milijarde (13 posto), jasno je da gospodarstvo tone.

Takav su udar samo djelomično amortizirali izvoznici, kojima su, doduše, kratkoročne i dugoročne obveze porasle samo za 0,7 posto (na 112,4 milijarde kuna), ali zato je pad kapitala i rezervi samo malo blaži u odnosu na cijelo gospodarstvo (devet posto, na 190,7 milijardi).

Konzultant Željko Perić reći će da su investicije države prijašnjih godina utjecale na rast BDP-a, pa je jasno da je država prošle godine zakazala. No što država radi preko nove vlade premijera Zorana Milanovića? Novotny kaže da država kratkoročno dobro stoji s povećanjem poreza, no takvo dodatno isisanje likvidnosti neće donijeti ništa dobro, na što posebno upozorava i kolega mu Lovrinčević. Kaže da Linić griješi što pokušava iz sive zone isisati novac uvlačeći ga u proračun. Tako država kratkoročno dobiva, ali dugoročno taj će novac, koji je kružio kanalima za potrošnju i tako je koliko-toliko održavao, ubrzo nestati pa će potrošnja dodatno pasti. Prema njegovu mišljenju, Vlada je sve radila suprotno onomu što je trebala: povećala je poreze, isisala novac iz sive ekonomije i tek će onda biti prisiljena radikalno sama smanjivati potrošnju.

• Trebala je najprije radikalno smanjiti proračun pa tek onda provesti te mjere. Zbog toga bi cijela ekonomija mogla implodirati – tvrdi. Takva je Vlada porezna politika, smatra Ferdelj, uz poskupljenje energetika stvorila tihu inflaciju. Uza sve to, dodaje, nemamo učinke zatvaranja brodograđilišta, ne znamo što će biti s Diokijem, a politika nastavlja, što pokazuje Vladino stajanje na stranu prerađivača mlijeka, a protiv stočara, te monetarna politika.

• Izvoz pak nismo u stanju poticati. Neki mi je dan kolega iz Turske rekao da ta zemlja potiče izvoz gotovih proizvoda s 18 posto njihove vrijednosti. Mi ne razmišljamo ni o simboličnom poticanju – ljuti se Ferdelj.

Zato se čini da je Milanovićeva vlada usprkos deklariranom optimizmu upala u začarani krug. Nije bila radikalna u rezanju proračuna i pogotovo nije restrukturirala državnu upravu, broj radnika ostao je jednak. Da su svjesni kako vrijeme prolazi i da im se prostor sužava najnovijim brojkama, sugerira i ponašanje Vladinih članova u posljednje vrijeme. Sve se rjeđe čuju tvrdnje o rastu BDP-a od 0,8 posto, a sve češće da se rast očekuje sredinom 2013. Uostalom, približavamo se polovini godine, a još nema pompoznog najavljenih investicija vrijednih osam milijardi eura.

Kako bilo, ekonomija se počela prilagođavati padom broja zaposlenih samo u privatnom sektoru, što je na njega izvršilo dvostruko veći pritisak. Zato Vladi nedostaje novca pa diže poreze, izvlači ga i iz sive ekonomije. Rezultati su smanjenje potrošnje i pad investicija. Potonje je posebno važno i zabrinjava, pogotovo zbog izvoznika jer, kako objašnjava financijski analitičar Žarko Primorac, o investicijama ne ovisi samo dinamika BDP-a nego i osuvremenjivanje gospodarstva i proizvoda, konkurentnost, zaposlenost i izvoz.

• Podaci o prošlogodišnjim gospodarskim kretanjima vrlo su labavi i pokazuju da hrvatsko gospodarstvo ponovno klizi u recesiju. Očekuje nas ozbiljno prestrojavanje da bi BDP ostao u zoni rasta. Vlada je za sada optimistična, a analitičari uglavnom pesimistični. Ovogodišnje stope rasta BDP-a ovisit će o gospodarskim kretanjima u ostatku godine, posebno o oživljanju investicija, kvaliteti turističke sezone i kretanjima u Europskoj uniji – kaže Primorac, koji je ipak malo suzdržaniji od ‘katastrofičara’ Lovrinčevića i Ferdeljija.

Mjere koje se sada provode mogu djelomično ublažiti udarce, ali u pitanju je cijeli ekonomski model koji se primjenjuje dvadesetak godina i koji je, slažu se sugovornici, očito istrošen.