Kina više nije problem

U ukupnoj potrošnji plastičnih vrećica u Hrvatskoj domaći proizvođači sudjeluju s 20-ak posto. Ostalo se odnosi na uvoz, koji je ipak manji od hrvatskog izvoza vrećica.

Domaća proizvodnja znatno je veća, no taj se dio izvozi. Jedan od lidera u toj branši jest Gec iz Plešca u Gorskom kotaru, tvrtka koja se bavi ponajprije domaćim tržištem.

• Već 40 godina prerađujemo plastične mase i jedno smo od vodećih poduzeća u Hrvatskoj u proizvodnji folija i vrećica za pakiranje. S kupcima imamo partnerski odnos. Kvaliteta, kratak rok isporuke i cijena naše su prednosti. Posljednjih godina prihodi nam stalno rastu. Na godinu proizvedemo više od 1500 tona vrećica i folija koje uglavnom plasiramo na domaće tržište – kaže Emil Gec, vlasnik tvrtke.

Iako nema točnog podatka, u toj je niši, prema procjeni, zaposleno 3000 ljudi, što je trećina od ukupnog broja zaposlenih u proizvodnji plastike i gume. Važnu ulogu s 10-ak posto udjela u tržištu ima sisački Optiplast.

• Proizvedemo oko 2100 tona na godinu, od kojih na izvoz otpada 20 posto. Bilježimo rast prihoda od 15 posto u odnosu na prošlu godinu, a treba istaknuti i da u osuvenjenjenje svoje proizvodnje ulažemo između 100 i 200 tisuća eura na godinu. Moramo vidjeti što će biti s naknadom koju predlaže ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy. Zbog ministričina prijedloga tržišna utakmica više neće biti poštena, nego će se pogodovati papiru i tekstilu čija proizvodnja na kraju višestruko onečišćuje okoliš – ističe Dragutin Drčić, direktor Optiplasta.

Dobra vijest za sve proizvođače plastičnih vrećica došla je iz ureda ministrice – privremeno se odustalo od uvođenja naknade za vrećice. Domaći proizvođači i dalje će se moći hrvati na domaće tržištu. Konkurencija dolazi iz jeftine Kine, ali hrvatske tvornice dostižu je kvalitetom i cijenom.

• Najveća nam je konkurencija uvoz vrećica iz Kine. Ipak, ulaganjem u proizvodnju dostigli smo toliku produktivnost da nam Kina više nije problem. Da bismo to postigli, morali smo se zadužiti i kupiti najbolju opremu na svjetskom tržištu – naglašava Drčić.

Na hrvatskom tržištu konkurencija je poštena i tržište samo eliminira one koji nude nekvalitetnu robu ispod cijene. Ipak, problem im zadaju veliki trgovački lanci.

• Nije problem konkurencija, nego politika trgovačkih lanaca koji favoriziraju svoju robu iako je skuplja od naše. Zadnji primjer: neki centri izbacili su jeftine hrvatske vrećice od 0,11 kuna i uveli uvozne koje stoje 0,50 kuna. To naša javnost nije prepoznala i mediji nisu zabilježili 400-postotni porast cijene stranih vrećica, što plaća naš već sad osiromašeni kupac – smatra Drčić.

S tim se slaže i Emil Gec koji smatra da je još najvažnija kvaliteta, što nudi njegova tvrtka. Pogled u budućnost maglovit je, ali širit će se na druga područja.

• Sve se više traže naši proizvodi jer je plastična ambalaža najlakši i najkvalitetniji proizvod za pakiranje namijenjen gotovom svim vrstama proizvoda, od prehrambenih do građevinskih. Stalno ulažemo u novu tehnologiju kako bismo uštedjeli energiju i materijal u proizvodnji. Cilj nam je osuvenjenjenje proizvodnog procesa i ulaganje u obnovljive izvore energije, pri čemu ponajprije mislim na gradnju fotonaponskih elektrana – kaže Gec.

• Plastika je budućnost i bez nje je razvoj nezamisliv. Dokazano je da je ekološki najprihvatljivija jer najmanje utječe na globalno zatopljenje – zaključuje Drčić.