Što američka diploma znači za hrvatske studente? – Smith: Kada neka kompanija ili državna agencija vidi da imate diplomu KSB-a, zna da ste dobro obrazovani zahvaljujući visokokvalitetnom programu škole. Mislim da će to pomoći u napredovanju u karijeri. – Venkataramanan: Međunarodno priznata diploma mnogim će studentima omogućiti lakše zapošljavanje, pogotovo kada Hrvatska uđe u EU, jer će možda neke institucije u EU tražiti akreditiranu diplomu međunarodnog tijela. A mi smo akreditirani i globalno prepoznati.
A zašto se odabrali baš Hrvatsku za svog partnera? – Smith: Ovdje smo od 2003., kada je u partnerstvu s KSB-om osnovan IGBS Zagreb, jer volimo pomagati društvu u razvoju. To je i dio misije sveučilišta: pomoći u transformaciji ljudi, društva i organizacija kroz poslovno obrazovanje. Postoji li bolja mogućnost za to nego uči u društvu u kojem možete nešto promijeniti?
Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju s IGBS-om? – Smith: Jako smo zadovoljni. Dijeli naše vrijednosti u poduzetništvu, željan je isprobavati nove ideje i programe. To je ono što tražimo u partnerstvu.
Suradnje s mnogim sveučilištima diljem svijeta. Planirate li se i dalje širiti? – Venkataramanan: Cilj nam je postati što više globalno sveučilište. Vjerujemo da državnim sveučilištima globalno širenje postaje lakše ako ste partner s institucijama kao što je IGBS. Baš razgovaramo da dovedemo u Hrvatsku neke studente i partnere iz Indije i Amerike. Nije to samo jednosmjerna ulica. Govorimo studentima da moraju poznavati ostatak svijeta kako bi svoj biznis učinili uspješnijim. – Smith: Studenti iz Indije htjeli su iskustvo izvan Indije i prošle smo godine njih i profesore s KSB-a doveli u Makedoniju na dva tjedna. Tri škole smo spojili i to razmišljamo napraviti i u Hrvatskoj sljedeće godine.
Neke međunarodne škole ne prilagođavaju program lokalnim potrebama i prenošeni znanje ne uzimaju u obzir da je u usporedbi s SAD-om ili nekom drugom razvijenom europskom zemljom hrvatska ekonomija drugačija. – Smith: Prilagođavamo program tako da odgovara potrebama regije. Kad radite s drugim partnerskim školama u drugim dijelovima svijeta, morate pitati žele li razvijati općeniti ili onaj koji više odgovara njihovim potrebama. Primjerice, u Koreji Vlada želi da zemlja postane više globalna tako da je program dizajniran da pomogne menadžerima da razmišljaju globalno. – Venkataramanan: Oko 60 posto programa je svugdje isto, ali to su neki temeljni biznisa. Ostatak je prilagođen lokalnom okruženju.
Pretpostavljam da studenti s IGBS-a imaju bolje mogućnosti i da su konkurentniji na tržištu rada. Mislite da tržište i kompanije to prepoznaju? – Smith: Svakako su bolje pripremljeni, i zbog programa, i profesora. Postoji mnogo dijelova svijeta koji još uvijek uče o vrijednostima poslovnog obrazovanja. To čak vidite i u SAD-u. U maloprodaji, primjerice. Taj sektor nije zapošljavao mnogo ljudi sa završenim studijem MBA, ali sada imamo neke kompanije iz sektora maloprodaje koje zapošljavaju sve više takvih osoba i mnogo bolje posluju. – Venkataramanan: Većina se studenata koja je završila studij na IGBS-u dobro snašla. Kad lokalne kompanije shvate da trebaju više liderstva i dobre komunikacijske vještine da prežive u globalnom svijetu, vrijednost te edukacije i partnerstva povećat će se.
Može li bolja suradnja između poslovnog sektora i obrazovnih institucija biti jedno od rješenja problema s kojima se danas suočava mnoštvo kompanija; nedostatak kvalificiranog i sposobnog menadžmenta? – Venkataramanan: Imati profesionalnog menadžera zaista pomaže. U Indiji, gdje sam odrašao, bilo je više obiteljski orijentiranih biznisa i govorili su da ne trebaju školovane ljudi u biznisu. No, kako se ekonomija širi i postajete globalni igrač, tada se i više javlja potreba za profesionalnim vodstvom. Kad Hrvatska uđe u EU, otvorit će tržište ostatku Europe. To je dvo-smjerna ulica i zato morate imati poslovno obrazovane ljudje.