Jeste li već razmišljali o tome da zamijenite konvencionalno proizvedeno mljeko onim dobivenim od krava iz biološkog uzgoja? Ili o tome koje je od te dvije vrste mljeka bolje ili zdravije? Ta je dvojba predmet mnogih stručnih diskusija, ali i poticaj znanstvenicima i kompanijama koje proizvode mljeko za pokretanje komparativnih istraživanja ne bi li se dobio jednoznačan odgovor i razjasnile nutricionističke razlike.
Neka krave šeću. Pritom je svima već odavno jasno da je mljeko dobiveno od biološki uzgojenih krava potpuno različito od onoga dobivenog od konvencionalno uzgojenih životinja. Dokazano je i da je bogatije omega-3 masnim kiselinama. Proizvodnja organskoga mljeka u prvom je redu povezana s tlom: na njemu se upotrebljavaju herbicidi koji nisu otrovni i ne onečišćuju okoliš, a na farmama se ne rabe ni umjetna gnojiva. Nadalje, određeno područje ne smije hraniti previše grla, ona moraju biti uzgojena prema svojim specifičnim potrebama i zemlja na kojoj se uzgajaju mora im osigurati dovoljno slobodnog kretanja. Kravama se ne daje hrana proizvedena od životinjskih nusproizvoda, a ni genetički preinačena. Njihova se hranidba temelji na proizvodima koje farma sama uzgaja, dakle na organskoj hrani. S takve biofarme potpuno su izbačene industrijske metode uzgoja i upravljanja. Kad je riječ o veterinarskim intervencijama, u tome se rabe fitoterapijske i homeopatske metode.
Organsko ili biomljeko, govorimo o kravljemu, zbog toga nema tragova antibiotika, bogato je vitaminima, posebno visokim razinama vitamina E i već navedenim prirodnim antioksidansima kao što su omega 3-masne kiseline. U njemu ima čak 75 posto više beta-karotena nego u konvencionalno proizvedenome mljeku.
Znanstvena studija provedena na Sveučilištu u Padovi provjeravala je postoje li razlike između organskog i konvencionalnog mljeka i u čemu se sastoje. Da bi se mogle ocijeniti sve sezonske varijacije hranidbe životinja, to jednogodišnje istraživanje obuhvatilo je više različitih biofarmi.
Na vidjelo je izišao vrlo zanimljiv rezultat o kiselosti mliječne masti čiji pojedini sastojci (masne kiseline) imaju različite prehrambene vrijednosti i različito djeluju na ljude. Analiza je pokazala da mljeko proizvedeno biološkom metodom ima manje zasićenih masnih kiselin, koje se smatraju lošima s nutricionističkoga gledišta jer se lakše odlazu na krvene žile i povisuju razinu lošeg kolesterolja u krvi. U odnosu na konvencionalno mljeko biološko je bogatije mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama koje su nutricionistički vrednije. Neke od tih masnih kiselin smatraju se esencijalnima za ljudski organizam jer reducira kolesterolomiju u kardiovaskularnom sustavu. I druga su ispitivanja diljem svijeta dokazala da biomljeko osim više vitamina E sadržava više minerala poput kalcija, željeza, magnezija i kroma.
